Moratorij

Kredite nastavljaju otplaćivati oni kojima se plaće neće smanjiti

Odgodu će dobiti svi oni kojima se značajnije umanji plaća. Odluku o tome donosi svaka banka za sebe, pojašnjava Adrović
Direktor HUB-a Zdenko Adrović
 Darko Tomaš / Hanza Media

Ovih bi dana banke trebale početi obavještavati klijente o mogućnostima moratorija za otplatu kredita koja će im biti na raspolaganju. Svima koji su pogođeni epidemijom, pojasnio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, ponudit će se moratorij na kredite za sve obaveze za travanj, svibanj i lipanj.

Neovisno o tome imaju li građani stambeni ili gotovinski kredit, ukoliko su na minimalcu ili ne primaju plaću, dobit će odgodu plaćanja na tri mjeseca, s mogućnošću da se taj rok produlji još tri mjeseca. Takav su dogovor postigle sve banke nakon sedam dana pregovaranja.

Bez provjere

Na pitanje što će taj dogovor značiti za građane koji ne ulaze u te kategorije već im je plaća samo smanjena, direktor HUB-a objašnjava da i za njih vrijede ista pravila.

- Odgodu će dobiti svi oni kojima se značajnije umanji plaća. Odluku o tome donosi svaka banka za sebe - pojašnjava Adrović. Pritom dodaje kako bankama nije interes da se ikoga zakine i da na moratorij svojih obveza može računati “većina onih kojima je smanjena plaća”.

Međutim, oni koji će i dalje imati redovite prihode, kojima se plaća neće smanjivati, morat će redovito nastaviti otplaćivati kredit. Kako pojašnjava Adrović, to će vjerojatno obuhvatiti zaposlenike državne uprave, javnog sektora i velikih tvrtki, onih koje neće morati smanjivati plaće.

Dokaz o tome da ne primaju plaću ili da su na minimalcu klijenti neće morati donositi u banku. Osim potrebe da se izbjegne potreba izlaska iz kuće, banke su proteklih dana smanjile broj otvorenih poslovnica, a one koje rade imaju skraćeno radno vrijeme ili rade u smjenama. Stoga će se sve što je potrebno za dogovor rješavati elektronski ili telefonski.

U prvom koraku banke neće provjeravati je li klijentima doista umanjena plaća, jesu li ostali bez primanja ili su na minimalcu, već će ići na povjerenje. No, uvidom u kretanje prometa po računu brzo će se pokazati kakvo je pravo stanje.

Garantni model

Kada je riječ o poduzećima, poput većine zemalja u Europi, i Hrvatska će koristiti garantni model: banke će poduzećima odobravati kredite za likvidnost, a oni će biti pokriveni državnim garancijama. Prema postignutom dogovoru s Ministarstvom financija, država će bankama jamčiti 70 posto preuzetog rizika.

Koliko će na kraju iznositi hrvatski jamstveni fond, zasad nije poznato.

Slovenska vlada, primjerice, poduzećima u teškoćama najavila je izdavanje garancija u iznosu od 200 milijuna eura, a najveći jamstveni fond u Europi osnova Njemačka: za dokapitalizaciju tvrtki koje imaju problem u poslovanju zbog pandemije osigurat će 500 milijardi eura.

Uz mogućnost odgode otplate kredita pogođenim tvrtkama i građanima do 12 mjeseci, na koje banke ne bi morale izdvajati rezervacije, HUB se od početka zalagao i za stvaranje jamstvene sheme.

Bit tog prijedloga bila je da se za tvrtke osiguraju državne garancije jer banke ne žele same preuzimati odgovornost za negativne posljedice epidemije. Na kraju je postignut dogovor da u slučaju poduzeća za koja se pokaže da ni nakon dogovorenog razdoblja neće biti u mogućnosti vraćati kredit, 70 posto iznosa kredita pokrije država.

Osim kredita poslovnih banaka, poduzetnicima su na raspolaganju i novi izvori likvidnosti putem dvije državne institucije, HBOR -a i HAMAG BICRO-a. Kako bi njihovi novi krediti bili što povoljniji, kao i oni poslovnih banaka, ministar financija Zdravko Marić kazao je da će se pokušati osigurati što više sredstava Europske unije i raspoloživih europskih shema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 14:43