KONFERENCIJA JUTARNJEG

Linić: ‘Naš radnik plaća visoke poreze, a nema tako veliku plaću da može izdržavati takve stope‘

U seriji konferencija ‘30 godina samostalnosti‘ danas je tema bila ‘Stvaranje suvremenog poreznog sustava‘, a sudjelovali su ugledni stručnjaci

Slavko Linić

 Tomislav Kristo/Cropix

Porez na nekretnine neće biti uveden još najmanje godinu dana, smanjenje osnovne stope poreza na dodanu vrijednost nije izgledno, a naglasak u ukupnom previsokom poreznom opterećenju treba prebaciti s rada na imovinu. To su ključni naglasci jučerašnje konferencije Hanza Medije, 30. godina samostalnosti, posvećene poreznom sustavu, koja je okupila čelne ljude Ministarstva financija i domaće poslovne zajednice, porezne stručnjake i bivše ministre financija u zagrebačkom hotelu Westin.

Pet krugova reformi

U uvodnome izlaganju, koje je prethodilo prvom od dva panela jučerašnje konferencije, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić označio je kao ključne učinke zahvata u porezni sustav od 2006. do danas, među ostalim, ukupno porezno rasterećenje građana i tvrtki od deset milijardi kuna godišnje.

image

Zdravko Marić

Tomislav Kristo/Cropix

- Nakon pet krugova poreznih reformi, mi danas imamo situaciju, među ostalim, da od oko dva milijuna i 809 tisuća poreznih obveznika milijun i 877 tisuća nema dohodak koji ulazi u 'škare' obračuna poreza na dohodak i na plaća ga - upozorio je ministar Marić, dodavši i kako je uvođenje smanjenih stopa na PDV-a, među ostalim, na hranu i električnu energiju doprinijelo poboljšanju standarda građana.

Na porez na dohodak osvrnula se u panelu pod nazivom Što smo naučili o porezima u 30 godina samostalnosti i predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, uz koju su u raspravi sudjelovali bivši ministar financija Slavko Linić te bivši predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka, uz moderiranje predsjednika Udruge poreznih obveznika Lipa Davora Huića.

image

Goran Ogurlić, Martina Dalić i Slavko Linić

Tomislav Kristo/Cropix

Ključni problem

- Mi stalno u raspravama o poreznom sustavu govorimo o poreznim stopama, a podatak, primjerice, koji je iznio ministar Marić o udjelu onih koji uopće plaćaju porez na dohodak jasno ukazuje da nije problem u stopama poreza, već u visini dohotka na rast kojeg treba utjecati ekonomskim politikama - ustvrdila je Martina Dalić.

Ministar Marić dotaknuo se pitanja kakav je učinak poreznog sustava na ukupna kretanja u našoj ekonomiji, rekavši kako "bi bilo sjajno kada bismo sve svoje probleme kao država i ekonomija mogli riješiti porezima, ali toliko puta je dokazano da to nije tako".

image

Konferencija Jutarnjeg lista 30 godina samostalnosti stvaranja suvremenog poreznog sustava

Tomislav Kristo/Cropix

Marić je u osvrtu na stalne prijedloge za uvođenje poreza na nekretnine izrazio uvjerenje kako je komunalna naknada zastarjelo rješenje za oporezivanje imovine, a u osvrtu na očekivano uvođenje eura podsjetio je da se odluka Europskog vijeća o tome je li Hrvatska spremna za eurozonu očekuje u kolovozu 2022., šest mjeseci, podsjetio je, prije očekivanog uvođenja eura u našoj zemlji.

Bivši ministar financija Slavko Linić kao ključni problem trenutnog poreznog sustava označio je pristupu države da najveći dio poreznih prihoda prikuplja oporezujući rad.

- Naš radnik plaća visoke poreze, a nema tako veliku plaću da može izdržavati takve stope. On jedva preživljava - ustvrdio je Linić.

Vlastiti kapital

Osvrnuvši se na prijedloge za jačim oporezivanjem imovine u odnosu na dohodak, bivši ministar financija Božo Prka upozorio je na činjenicu da Hrvatska u trenutku kada su uvođeni PDV i oporezivanje dohotka nije imala vlastitog kapitala, a nema ga, kazao je, ni danas kao razvijene zemlje Europske unije. Treba oporezivati prihode od imovine, a ne nekretnine - dodao je Prka.

U drugom panelu današnje konferencije, pod nazivom Modernizacija poreznog sustava, sudjelovali su ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, voditelj poreznih usluga PriceWaterhouse Hrvatska Hrvoje Jelić, član Uprave BAT Adria zadužen za regulatorne odnose i odnose s javnošću Josip Lozančić, predsjednik Uprave Hrvatske lutrije Mario Musa, menadžer u odjelu poreza i interkompanijskih odnosa Infobipa Tomislav Krmek i direktor za poreze Fortenova Grupe Zoran Dautović, uz moderiranje kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljače.

image

Gojko Drljača

Zeljko Puhovski/Cropix

Božidar Kutleša izrazio je očekivanje da će porezni prihodi ove godine biti na razini pretpandemijske 2019., dok je na upit o porezu na nekretnine podsjetio da njegovo uvođenje nije u planu Vlade za 2022.. Što će biti nakon toga, dodao je, nezahvalno je prognozirati. Josip Lozančić potvrdio je kako je BAT bio vrlo blizu odluke o odlasku iz Hrvatske zbog poreznog sustava, ali da, rekao je, sada ima dobru komunikaciju s Vladom.


Konferenciju smo pratili uživo, a detalje možete pročitati niže:

NOVO 13:37 Osvrnuvši se na moguće uvođenje poreza na nekretnine, Božidar Kutleša podsjetio je na drugom panelu današnje konferencije da uvođenje tog poreza nije u planu zakonodavnih aktivnosti Vlade za iduću godinu. Nezahvalno je, dodao je, prognozirati što će biti nakon 2022.. Na pitanje moderatora panela Gojka Drljače ima li Porezna uprava nalaz kolika je i kakva pravednost našeg poreznog sustava, Kutleša je kazao da takav pristup otvara pitanje što je to pravedno oporezivanje i o kolikim iznosima se za tu ocjenu radi.

- Takvu vrstu analize Porezna uprava nije radila, niti je ima - zaključio je ravnatelj Porezne uprave.

Zoran Dautović komentirao je zahtjeve za pravednijem poreznim sustavom podsjećanjem da se kod nas omogućuje svakom poreznom obvezniku da sam ispuni poreznu prijavu.

- Dok je porezni sustav efikasan u prikupljanju poreza neće se otvarati dodatna pitanja, kao što je njegova pravednost ili značaj poreznog sustava za ukupan razvoj države ili ekonomije - ocijenio je Dautović, nakon čijeg je komentara moderator panela Gojko Drljača zaključio panel i današnju konferenciju Hanza Medije posvećenu stvaranju suvremenog poreznog sustava.


13:24 Nakon što je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša na drugom panelu današnje konferencije najavio nastavak digitalizacije poreznog sustava, Hrvoje Jelić ocijenio je projekt e-porezne dobrim rješenjem, dok se direktor za poreze Fortenova Grupe Zoran Dautović upozorio je i kako su velike kompanije poput Fortenove u procesima digitalne transformacije.

- Uvođenje eura novi je moment u cijeloj priči oko digitalne transformacije, ali i suradnje kompanija s Poreznom upravom - napomenuo je Dautović. Komentirajući očekivani prelazak na euro, Kutleša je podsjetio da Državna riznica vodi projekt prelaska na euro a da je Porezna uprava jedan od dionika.

- Znamo da će biti paralelno vođenje cijena u kunama i euru. Porezna uprava će svakako voditi računa da to bude što manje opterećujuće za porezne obveznike - kazao je ravnatelj Porezne uprave.

Komentirajući i uspoređujući iskustva i odnose s poreznicima u inozemstvu i Hrvatskoj za IT tvrtke kao što je Infobip, menadžer u odjelu poreza i interkompanijske odnose Infobipa Tomislav Krmek ocijenio je kako se Infobip susreće s dosta velikim razlikama u odnosima s poreznicima od države do države.

- Mogu, primjerice, kao izrazito angažirani primjer poreznih vlasti navesti Veliku Britaniju, s čijom smo poreznom upravom u komunikaciji praktički od trenutka kada doneseno porezni plan za iduću godinu - naveo je Krmek.

Mario Musa zauzeo se za što fleksibilnije i poduzetnije djelovanje poreznog sustava kad su u pitanju porezne prijevare u igrama na sreću. Prekršitelji, dodao je Musa, vrlo su aktivni i inovativni u zaobilaženju pravila. Josip Lozančić potvrdio je da BAT zbog porezne politike nije bio daleko od odluke da preseli proizvodnju iz Hrvatske.

image

Josip Lozančić i Božidar Kutleša

Tomislav Kristo/Cropix

- Ako imate investitora koji godišnje uloži 600 milijuna eura i koji, među ostalim, sudjeluje u BDP-u s 500 milijuna kuna, onda prema takvom investitoru kao što je BAT morate imati poseban odnos. Uz to, duhanska industrija među rijetkima ne može pristupiti nijednom fondu Europske unije. Prema tome, Vlada mora prepoznati spefičnost investitora kao što je BAT i možemo s zadovoljstvom reći da su premijer i ministar financija prepoznali tu važnost - komentirao je Lozančić.


13:02 Komentirajući na drugom panelu današnje konferencije porezno uređenje igara na sreću, predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije Mario Musa pošao je od potrebe da se definira cilj porezne politike u igrama na sreću je li to, naznačio je, povećanje prihoda države ili liberalizacija tržišta.

- Mislim da smo mi našli otprilike srednje rješenje. Zatim su tu bitni porezni zahvati koji izazivaju poremećaje na tržištu. Tako je oporezivanje uvođenja dobitaka igrača u roku godinu srušilo prihode svih domaćih priređivača za ukupno milijardu kuna. To je za posljedicu imalo i odljev oko dvije milijarde kuna prometa izvan Hrvatske. Situacija se stabilizirala nakon zabrane ilegalnih priređivača igara na sreću od strane Porezne uprave koju smo godinama upozoravali na strane tvrtke koje ovdje organiziraju klađenje bez plaćanja ikakvih davanja - upozorio je Musa.

Komentirajući porezni doprinos duhanske industrije državnom proračunu, Josip Lozančić stavio je u odnos godišnje uplaćene duhanske trošarine od 7,5 milijardi kuna s ukupnom uplaćenom porezu na dobit svih hrvatskih tvrtki od oko devet milijardi kuna.

- Nama je jasno da država ima svoj interes i svoj pristup duhanskim proizvodima, ali moramo voditi računa o tome da je broj prodanih kutijica cigareta u padu i da su kupci često ljudi koji nemaju velike ili čak prosječne plaće. Recimo, 1998. kutijica cigareta koštala je četiri kune, a danas je sedam ili osam puta više od toga - ustvrdio je Lozančić.


12:48

U drugom panelu današnje konferencije pod nazivom 'Modernizacija poreznog sustava' sudjeluju ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, voditelj poreznih usluga PriceWaterhouse Hrvatska Hrvoje Jelić, član Uprave BAT Adria zadužen za regulatorne odnose i odnose s javnošću Josip Lozančić, predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije Mario Musa, menadžer u odjelu poreza i interkompanijskih odnosa Infobipa Tomislav Krmek i direktor za poreze Fortenova Grupe Zoran Dautović, uz moderiranje kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljače.

Na pitanje moderatora Drljače kakva je trenutna situacija s poreznim prihodima, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša kazao je da porezni prihodi i pokazatelje u ovoj godini u bitnome ne odstupaju od pokazatelja iz pretpandemijske 2019..

- Mislimo da je iz niza razloga neprikladno sadašnje situacije uspoređivati s prošlom godinom, tako da možemo biti zadovoljni s činjenicom da se prihodi i broj izdanih računa nalaze otprilike na razini iz 2019. - kazao je Kutleša.

Hrvoje Jelić podsjetio je da se Hrvatska godinama susretala s etiketom zemlje neprivlačne za ulaganja zbog nestabilnog poreznog sustava.

- Danas možemo kazati da se puno napravilo na stabilnosti poreznog sustava i možemo reći da više nije problem samih pravila nego primjene pravila - komentirao je Jelić. On se zauzeo za uvođenje posebnog odjela sudske vlasti koji bi rješavao sporove iz područja porezne politike, podsjetivši kako se na određena pravomoćna rješenja u poreznim postupcima čeka po nekoliko godina. Božidar Kutleša podržao je tu ideju, rekavši kako ni Poreznoj upravi ne odgovara dugotrajnost sudskih postupaka vezanima za porezna rješenja.


12:29 Ususret drugom panelu današnje konferencije pod nazivom 'Modernizacija poreznog sustava', uvodno izlaganje održao je predsjednik Uprave Plive i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan.

- Kada govorimo o stajalištima poslodavaca o najvažnijim porezima, poslodavci, u cjelini, ne vide stopu poreza na dobit ili stopu PDV-a kao problem. Problem je opterećenje poreza na rad i kada se usporedimo s ostalim zemljama,imamo jedno od najvećih poreznih opterećenja na rad. A činjenica je da investitori gledaju porezno opterećenje na rad i uspoređuju ga s drugim zemljama - upozorio je Furjan. Zauzeo se za slijeđenje primjera Irske i Švicarske u poreznoj politici u privlačenju stranih investicija.

image

Mihael Furjan

Tomislav Kristo/Cropix

- Mogu posvjedočiti iz primjera u farmaceutskog biznisa, da, primjerice, kompanije iz SAD-a u Europi odabiru za sjedišta svojih tvrtki Irsku, Belgiju ili Švicarsku zbog poreznih uvjeta koji im se tamo nude - naznačio je Furjan.

Predsjednik HUP-a izrazio je uvjerenje kako najveći doprinos boljem poreznom sustavu može dati novo zapošljavanje. Hrvatskoj je, dodao je, potrebno 200 tisuća novih radnih mjesta kako bi se hrvatska ekonomija učinila konkurentnom i razvojnom.

- Poslodavci žele da plaćaju iste poreze za iste iznose dohodaka. Neprihvatljivo je da, primjerice, informatičari odlaze iz tvrtki i osnivaju paušalne obrte i onda opet rade za strane kompanije i tako ostvaruju 30 posto veće dohotke nego što mi za isti rad, plaćamo naše informatičare u kompanijama - komentirao je Furjan.

image

Mihael Furjan

Tomislav Kristo/Cropix

Više pročitajte OVDJE.


12:14 U drugoj video izjavi sudionicima panela i konferencije bivši ministar financija Mato Crkvenac nazvao je PDV najnepoštenijim i najnepravednijim porezom u našem sastavu, ali, naznačio je, nije realno smanjenje njegove stope zbog rashoda države, odnosno, naznačio je, dok se ti rashodi ne smanje.

- Mi moramo srediti zdravstvo, mirovinski sustav i administraciju države, a ne, primjerice, kupovati nove vojne avione - komentirao je Crkvenac.

Slavko Linić upozorio je kako bez najmanje milijun i 700 tisuća zaposlenih naša ekonomija ne može ostvarivati prihode dovoljne za održiv mirovinski sustav i zdravstvo, a ni, dodao je, za poticajan porezni sustav koji bi doveo i strane ulagače u zemlju.

Božo Prka podsjetio je na izjavu Pere Jurkovića da je porezna politika čerupanje guske s što manje piske. Pitanje je, nastavio je Prka, imamo li dovoljno guski za čerupanje a ne da li je piska preglasna.

- Guske su prije svega privatne tvrtke, neka je sa srećom našim poreznim obveznicima - zaključio je Prka, nakon čijeg je komentara zaključen prvi panel na današnjoj konferenciji.


12:05 Slavko Linić u nastavku je prvog panela današnje konferencije upozorio da nema kvalitetnog poreznog sustava bez vrhunskih stručnjaka u Poreznoj upravi koje, istaknuo je, Ministarstvo financija ima.

- Bilo mi je zadovoljstvo raditi s djelatnicima u Poreznoj upravi, posebno kod uvođenja fiskalizacije. Žao mi je, s druge strane, što sam se oko nekih stvari dao nagovoriti od kolega u politici, kao što je odluka da se dio trošarina koje su uplaćivane Hrvatskim cestama preusmjeri Hrvatskim željeznicama. To je bila potpuno pogrešna odluka - kazao je Linić.

Božo Prka procijenio je da bi domete fiskalne politike u skoroj budućnosti mogao biti opterećen rastom cijene novca na svjetskom tržištu, inflacijom i povećanim obvezama vraćanja javnog duga.


11:52 Na pitanje moderatora Huića kakve su posljedice činjenice da je udio države u BDP-u dosegao 50 posto na potrebne zahvate u poreznom sustavu, Martina Dalić ustvrdila je kako moramo sebi odgovoriti na pitanje što želimo postići kao društvo i država s poreznim sustavom.

image

Davor Huić, Martina Dalić, Slavko Linić, Božo Prka

Tomislav Kristo/Cropix

- Porezni sustav trebao bi biti bitna poluga gospodarskog razvoja, a da istovremeno prikuplja dovoljnu razinu poreza. Da bi se to postiglo, mora se porezni sustav sagledavati u ukupnom kontekstu društvenog i ekonomskog razvoja, a ne samo gledati kolike su porezne stope - komentirala je Martina Dalić. Ona je posredni značaj poreznih stopa ilustrirala na primjeru poreza na dohodak, podsjetivši da dvije trećine poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak jer su ima plaće preniske.

- Znači nije naš problem stopa poreza na dohodak, nego što nemamo ekonomsku politiku koja bi potaknula veće plaće, a onda bi bilo i većih prihoda za proračun - naznačila je Martina Dalić.


11:44 Osvrnuvši se u prvom panelu današnje konferencije na prijedloge za jačim oporezivanjem imovine u odnosu na dohodak, bivši ministar financija Božo Prka upozorio je na činjenicu da Hrvatska u trenutku kada su uvođeni PDV i dizajnirano današnje oporezivanje dohotka nije imala vlastitog kapitala.

- Hrvatska ni danas nema vlastitog kapitala kao, primjerice, razvijene zemlje Europske unije. Protivim se jednostranom oporezivanju nekretnina, jer ćemo se tako opet nagnuti na jednu stranu poreznog sustava. Ako oporezujete nekretnine, što je s ostalim oblicima imovine, s štednjom, ostalim depozitima.. - komentirao je Prka, založivši se za oporezivanje prihoda od imovine.

image

Martina Dalić, Slavko Linić, Božo Prka

Tomislav Kristo/Cropix

U video izjavi sudionicima panela i konferencije bivši ministar financija Mato Crkvenac skrenuo je pozornost na nelikvidnost kao pojavu koja je utjecala na pristupe izmjenama poreznog sustava. Takva situacija, podsjetio je Crkvenac, bila je i 2000. kada je on zauzeo mjesto ministra financija u Vladi Ivice Račana.

- Mi smo praktički 2000. morali napraviti paralelni budžet zbog dugova u zdravstvu i mirovinskom sustavu. INA je bila u užasnim dugovima. Međunarodni položaj države bio je loš, to nam je i rečeno kada smo išli u Europu na razgovore s kreditorima - prisjetio se Crkvenac.


11:33 Počeo je prvi panel na današnjoj konferenciji pod nazivom 'Što smo naučili o porezima u 30 godina samostalnosti?' na kojem sudjeluju predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, bivši ministar financija Slavko Linić i bivši predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka uz moderiranje predsjednika Udruge poreznih obveznika Lipa Davora Huića.

Na pitanje moderatora Huića je li hrvatski porezni sustav povijesno i u ovom trenutku doprinio ekonomskom razvoju države i sustizanju razvijenog dijela Europske unije, Martina Dalić pošla je od činjenica da nešto što je porezno dobro za cijelu ekonomiju nije nužno dobro za tvrtke ili građane.

image

Konferencija Jutarnjeg lista '30 godina samostalnosti - stvaranje suvremenog poreznog sustava'

Tomislav Kristo/Cropix

- Preusko je gledanje je li porezni sustav bio poticajan za ekonomski rast. Porezni sustav jest jedna od glavnih determinanti konkurentnosti, ali nije dobro, a to nam se često događa u javnoj raspravi, da se efekte poreznog sustava gleda u uskom kontekstu. Način na koji smo postavili porezni sustav dao je dominantno težište na njegovu efikasnost, a ne u smislu njegovog doprinosa ekonomskom rastu, konkurentnosti ili izvozu - kazala je Martina Dalić.

Slavko Linić pošao je u ocjeni učinaka poreznog sistema od, kako je istaknuo, visokih poreznih stopa.

- Kada govorimo o porezu na dohodak imamo veliku nepravednost. Naš radnik plaća visoke poreze, a naš radnik nema tako veliku plaću da može izdržavati takve stope. On jedva preživljava. Naše razmišljanje mora ići u pravcu izmjena takvog poreza na dohodak - ustvrdio je Linić. I on je pristao uz ocjenu da je komunalna naknada zastarjeli pristup nametima na imovinu.

- U strahu smo od uvođenja poreza na nekretnine, a, s druge strane, u Zagrebu imate prirez od 18 posto. I porez na nekretnine dio je potrebe rasterećenja rada, iznalaženja novih prihoda za financiranje zdravstva i mirovina - istaknuo je Linić.

image

Slavko Linić

Tomislav Kristo/Cropix

11:16 Osvrnuvši se na tijek poreznih reformi potkraj devedesetih godina prošlog stoljeća nadalje, s naglaskom na uvođenjem PDV-a 1998., Hrvoje Šimović podsjetio je da je Hrvatska uvela PDV prije Slovenije i mnogih drugih zemalja u Europi.

- Uvođenje PDV-a bio je jasan signal naše europske perspektive. S druge strane, vrlo brzo nakon uvođenja PDV-a uveli smo snižene stope PDV-a za određene robe i usluge. To je tipično za nas, korak naprijed, natrag dva. Podsjetio bih i da smo mi u jednome trenutku smanjili stopu PDV-a s, tada, 22 posto na 20 posto, pa se od toga odustalo zbog krize 2008. - naznačio je Šimović.

image

Prof. dr. sc. Hrvoje ŠimoviĆ

Tomislav Kristo/Cropix

Kada su u pitanju trendovi u poreznom sustavu, Šimović se složio s ocjenama da bez oporezivanja imovine nema prave porezne reforme. Skrenuo je pozornost i na očekivane 'zelene poreze'.

- Fiskalna politika ne podrazumijeva samo poreze, nego i javne rashode i dug. Kada pogledamo što se događalo od 2006. u fiskalnoj politici kroz prizmu onoga što građane najviše zanima, građane, budimo realni, ne zanimaju javni dug i rashodi, nego porezi. Porezi dosta determiniraju javno mnijenje, a to onda znači da nema čisto stručne politike u poreznoj politici, već su tu i drugi utjecaji - zaključio je svoje izlaganje Hrvoje Šimović.

Više pročitajte OVDJE.


11:01 Uoči prvog panela na današnjoj konferenciji sudionicima su se obratili glavni partner PriceWaterhouse Hrvatska John Gasparac i prof.dr. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

image

John Gasparac

Tomislav Kristo/Cropix

- U trenutku kada krećemo u izmjene poreznog sustava prije 28 godina, mi smo bili jedina zemlja koja je dosljedno primjenjivala alternativni model oporezivanja potrošnje, a sukladno tome poseban doprinos raspravi uzrokovalo je uvođenje tzv.zaštitne kamate ali i neoporezivanje svih dohodaka od kapitala - naznačio je Hrvoje Šimović, podsjetivši da su 1994. uvedeni, među ostalim, porez na dohodak, porez na dobit i devet vrsta trošarina. Od tada do danas, upozorio je Šimović, naš porezni sustav konceptualno je ostao isti.


10:51 Posebnu pozornost u svome izlaganju sudionicima konferencije o stvaranju suvremenog poreznog sustava, ministar financija Zdravko Marić posvetio je uvođenju eura podsjetivši kako je očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu 1.siječnja 2023.

image

Zdravko Marić

Tomislav Kristo/Cropix

- Vijeće Europske unije donosi odluku o tome da li je neka članica zadovoljila sve potrebne uvjete za uvođenje eura, i ta se odluka obično donosi šest mjeseci prije samog uvođenja eura. Nakon očekivane odluke Vijeća EU Ministarstvo financija će krenuti u sve potrebne postupke za dvojno iskazivanje cijena za što je nužno dovršiti pripreme šest mjeseci prije samog uvođenja eura - naveo je ministar financija. Zaključujući svoju prezentaciju ministar financija podsjetio je na staru uzrečicu da je najbolji porezni sustav onaj 'stari porezni sustav'.

- Bilo bi sjajno kada bi sve svoje probleme kao država i ekonomija mogli riješiti porezima, ali toliko puta je dokazano da to nije tako - zaključio je ministar Marić.

Više pročitajte OVDJE.


10:40 U četvrtom dijelu svoje prezentacije sudionicima konferencije ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na zahvate u porez na dodanu vrijednost, podsjetivši na uvođenje smanjenih stopa od 13 posto i pet posto na, među ostalim, hranu i isporuku električnu energije.

- Izmjenom Zakona o PDV-u omogućeno je sustavno praćenje podataka o potencijalnim obveznicima PDV-a, odnosno o prelasku praga i tijekom godine. Kod obveznika koji izbjegavaju ulazak u sustav PDV-a provodi se porezni nadzor od 2019. - istaknuo je ministar Marić.

U završnici svoje prezentacije upozorio je, među ostalim, na smanjenje poreza na nekretnine na tri posto te ukidanje poreza na tvrtku. I ovom prilikom Marić je, analizirajući potrebu da se komunalna naknada kao, istaknuo je, zastarjeli namet, zamijeni porezom na nekretnine, ustvrdio da za reformu oporezivanja nekretnina treba stvoriti čitav niz preduvjeta kao što je, kazao je, digitalizacija pripadajuće dokumentacije.

image

Zdravko Marić

Tomislav Kristo/Cropix

10: 30 Ministar financija Zdravko Marić dotaknuo se u svojoj prezentaciji sudionicima konferencije i paušalnog oporezivanja.

- Omogućili smo vrlo jednostavan sustav za paušalne obrte, pa imamo situaciju da su paušalni obrt dosegli udio od čak 45 posto u ukupnim poreznim obveznicima u obrtu. S druge strane, radi sprečavanja zloupotreba u dijelu koji se odnosi na isplatu prikrivenog nesamostalnog rada kroz institut paušalnog obrta od 1.1.2020. uvedeno je načelo suštine iznad forme, jer smo dobili informacije s terena da neke stvari idu u smjeru poreznog izbjegavanja - naveo je Marić.

Zatim se ministar financija osvrnuo na promjene koje je porezna reforma od 2006. do danas donijela po pitanju poreza na dobit. - Uveli smo prag da porezni obveznici koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna plaćaju porez po stopi od deset posto, čime je obuhvaćeno 93 posto poreznih obveznika. Propisana je mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, plaćeno naplaćeno, ako obveznici ostvaraju prihode do 7,5 milijuna kuna - naznačio je ministar financija.

Podsjetio je da je od ove godine u primjeni odredba vezana za utvrđivanje porezno priznatog otpisa kreditnim institucijama što bi, smatra Marić, moglo dovesti do pozitivnih učinaka za smanjenje duga građana i poduzeća.

image

Zdravko Marić

Tomislav Kristo/Cropix

10:20 Osvrnuvši se u prigodnoj prezentaciji o izmjenama poreznog sustava u posljednja tri desetljeća na poreznu reformu od 2006. do danas, ministar financija Zdravko Marić pošao je od uvođenja jedinstvenog poreznog odbitka na početku reforme.

- Do tada imali smo četiri porezna razreda osobnog odbitka, a ovisno o visini ostvarenog dohotka i mogućeg umanjenja po osnovi odbitka smanjeno je porezno opterećenje za sve porezne obveznike koji ostvaruju oporezive dohotke - naveo je Marić. Podsjetio je da u ovome trenutku od dva milijuna i 809 tisuća poreznih obveznika, njih milijun i 877 tisuća ne plaća porez na dohodak.

- Posebno bih istaknuo porezno rasterećenje mladih koje smo proveli oko čega je bilo puno nepovjerenja, ali naša najava je ostvarena i to svi koji su na početku radnog vijeka ili stvaranja obitelji imaju prilike osjetiti - naglasio je ministar financija. Skrenuo je pozornost i na pitanje neoporezivih primitaka.

image

Zdravko Marić

Tomislav Kristo/Cropix

10:03 - Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre financija gospodine Marić, poštovani uzvanici, poštovani ravnatelju Porezne uprave gospodine Kutleša, bivši ministri.

Moram se na početku naglasiti kako smo u Jutarnjem listu ponosni na ovu našu seriju konferencija pod egidom „30 godina samostalnosti“. Slušajući na dosadašnjim konferencijama ljude koji su vodili krupne reforme u Hrvatskoj, naučili smo kako se s puno manjim resursima i puno većim problemima može ući u reformske promjene. Ovu konferenciju posvetili smo izgradnji suvremenog poreznog sustava - kazao je otvarajući konferenciju Hanza Medije o stvaranju suvremenog poreznog sustava glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

image

Goran Ogurlić, Martina Dalić, Slavko Linić

Tomislav Kristo/Cropix

- Hrvatska je od 1991. iz temelja gradila novi porezni sustav, a putem smo zaboravili s čim su se sve suočavali u ministarstvu financija. Primjerice, dijelovi zemlje bili su okupirani i nisu bili integrirani u hrvatski porezni sustav, trebalo je financirati rat i obnovu, neka od najvažnijih poduzeća isplaćivala su samo neto plaće, porezna evazija je bila ogromna, a sustav fiskaliziranih računa bio je samo daleki poreznički san. Na ovoj konferenciji postavit ćemo pitanje kako se porezni sustav može dodatno poboljšati.

U ovoj seriji konferencija 30 godina samostalnosti shvatili smo i da su u svakoj razvojnoj ili stabilizacijskoj priči uvijek bili najviše bitni ljudi i njihovo znanje. Stoga bih rekao kako smo i mi u Jutarnjem listu na neki način ponosni jer je prvi hrvatski ministar financija bio hrvatski pravnik, ekonomisti i prevoditelj, profesor Marijan Hanžeković, inače djed sadašnjih vlasnica naše nakladničke kuće Hanza Media, Ane i Dore Hanžeković. Marijan Hanžeković prvi je uzeo palicu u hrvatskom ministarstvu financija, koju je nakon njega nosilo još desetero ljudi, i svi su oni na svojoj koži skupa sa svojim timovima učili kolika je odgovornost voditi javne financije Republike Hrvatske.

Stoga mi je drago da ćemo danas čuti neke od njih te i na ovoj konferenciji pod egidom „30 godina samostalnosti“ iznova se uvjeriti kako su promjene nabolje moguće i kad se čini da su problemi preveliki - poručio je Ogurlić. Nakon Ogurlića sudionicima konferencije uvodno se obratio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

image

Goran Ogurlić

Tomislav Kristo/Cropix


Jutarnji list nastavlja seriju konferencija pod zajedničkom egidom "30 godina samostalnosti". Sljedeća u nizu za temu će imati "Stvaranje suvremenog poreznog sustava". U toj temi sudionici će se danas u hotelu Westin okrenuti prema prošlosti kako bi izvukli pouke za budućnost, a jedan od panela bit će posvećen raspravi o tome kako modernizirati hrvatski porezni sustav.

Hrvatska punu fiskalnu tj. poreznu samostalnost ima samo zadnjih 30 godina. Iako 30 godina u ljudskim životima zvuči kao dugo razdoblje, u životu država to se čini kao kratko razdoblje, pogotovo ako je bilo vrlo turbulentno i puno promjena. Hrvatska je porezni sustav praktično počela graditi iz temelja, uz rat koji je donio nezavidne opće ekonomske i financijske uvjete. Ipak, i u ratnim danim krenule su porezne reforme pa tako danas u potpunosti zaboravljamo da smo ne tako davno bili suočeni s pitanjem kao što je reintegracija hrvatskog Podunavlja u hrvatski porezni sustav.

image

Konferencija Jutarnjeg lista 30 godina samostalnosti stvaranje suvremenog poreznog sustava

Tomislav Kristo/Cropix

Prijelomni trenuci

Koliko je lako zaboraviti da država nije imala ni priliku prikupljati poreze na cijelom teritoriju, a kamoli da smo uspjeli uvesti niz novih poreza te potpuno promijeniti način na koji funkcionira Porezna uprava? Nesporno je da smo u Hrvatskoj imali impresivni niz velikih novosti u poreznom sustavu - od uvođenja PDV-a do fiskalizacije - ali je isto tako činjenica da je svih ovih godina drastično rastao ukupni iznos naplaćenih poreza te je pretežiti dio vremena porezni zagriz rastao. Što to znači? Je li porezni sustav takav da doprinosi rastu i razvoju? Je li smanjio ili povećao nejednakost? Koliko je sustav zapravo učinkovit, kako zapravo mjeriti uspješnost poreznog sustava te što sve možemo učiniti kako bismo ga modernizirali?

Na sva ta pitanja odgovarat ćemo kroz dvije panel rasprave. Na prvoj će sudjelovati bivši ministri financija Božo Prka, Martina Dalić i Slavko Linić, dok će se videoporukom pridružiti i Mato Crkvenac. Oni će u raspravi o svojim iskustvima i prijelomnim trenucima hrvatske povijesti progovoriti, naravno, i o recepturi za sigurnu fiskalnu budućnost.

image

Goran Ogurlić, Martina Dalić, Slavko Linić, Božo Prka

Tomislav Kristo/Cropix

Perspektive sustava

U drugom panelu sudjelovat će korporativni lideri koji će u društvu ravnatelja Porezne uprave Božidara Kutleše te Hrvoja Jelića, šefa Uprave Pircewaterhouse Cooper Savjetovanje d.o.o., raspravljati o modernizaciji domaćeg poreznog sustava.

Konferenciju će govorom otvoriti glavni partner za Hrvatsku PricewaterhouseCoopers John Mathias Gasprac, a zatim će ministar financija Zdravko Marić održati prezentaciju o stanju i perspektivama poreznog tj. fiskalnog sustava. Uvodnu prezentaciju prije prvog panela dat će ekonomski i porezni ekspert, profesor na Ekonomskom fakultetu Hrvoje Šimović, a prije drugog panela izlaganje će održati Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive i Udruge poslodavaca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:51