Listopad po svemu izgleda kao da je rujan, more je ugodno za kupanje, kafići i restorani otvoreni su dulje nego inače u ovo doba godine, ima šetnje, ima muvinga po mjestu, a i vrijeme turističkim radnicima ide na ruku, generalna je ocjena Valentine Vitković, direktorice Turističke zajednice Brela, trenutačne situacije u mjestu koje ove godine obilježava 50. obljetnicu prve turističke nagrade Brela - šampion turizma kao naljepše destinacije na Jadranu, piše Slobodna Dalmacija.
Optimistične su i brojke. Trenutačno je u Brelima registrirano 1200 turista, što je za 10 posto više nego lani! Uglavnom je riječ o gostima u hotelskom smještaju.
Pogledate li najveću platformu za rezervaciju smještaja, Booking, vidi se da je u trećem dijelu listopada raspoloživo 47 posto smještaja, što je izvrsno za ovaj period godine. Dobre su brojke i kada se baci pogled na prvih devet mjeseci 2018. godine, gdje se bilježi rast od šest posto po pitanju ostvarenih noćenja, donosi Slobodna Dalmacija.
U tom je periodu, naime, ostvareno gotovo 600 tisuća noćenja. U hotelskom je smještaju zabilježen porast od 14 posto, iako je lani, napominje Vitković, hotel "Berulia" kasnio s radovima oko renoviranja pa je otvoren tek u drugoj polovici srpnja. Mahom se radi o gostima iz Njemačke, Švedske, BiH, Norveške, Hrvatske te Velike Britanije, dok među gostima u privatnom smještaju prednjače Poljaci, Česi, Nijemci, Slovaci i Ukrajinci.
Popunjeni kao Zadar
U privatnom smještaju porast po e-visitoru je svega jedan posto u odnosu na lanjsku godinu, no javna je tajna, kaže i Vitković, da ovaj sustav nije posve mjerodavan ni u špici sezone, kada se zna naći 500 ležaja viška, iako ih u stvarnosti nema. Još manje je relevantan u listopadu, pa ćemo se referirati na Booking i činjenicu da su Brela u traženom periodu od 20. do 27. listopada jednako popunjena kao i, primjerice, Zadar.
- Do zatvaranja hotela početkom studenoga očekuje se još oko 30 tisuća noćenja, što bi značilo da ćemo ove godine registrirati ukupno 600 tisuća noćenja - kaže Vitković.
Uspoređivati današnja Brela s onim nekadašnjim, u doba kad su proglašena šampionom turizma, nećemo nego ćemo to ostaviti za posebnu temu. Vremena se mijenjaju, danas većina gostiju "bukira" putem Bookinga ili Airbnba, borave kraće, a to su trendovi koji nemaju veze s lokalnom turističkom politikom. No, nacionalna politika ne ide na ruku tome da Brela, kao i ostala turistička mjesta koja bilježe produljenje sezone, zadrže pozitivni imidž. Razlog je banalan.
Najdulje šest mjeseci
- Jedna od većih prepreka je i to što obrtnici moraju birati između cjelogodišnjeg i sezonskog poslovanje obrta, gdje sezonsko dozvoljava najdulje šest mjeseci rada unutar jedne kalendarske godine. Zbog toga nam se zadnjih godina događa da objekti koji su do sada pratili otvaranje i zatvaranje hotela moraju kalkulirati u kojem polugodišnjem razdoblju će biti otvoreni i ne mogu se pridružiti stvaranju brenda Croatia Full Of Life. O tome sam prije par godina pisala i na Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - tumači Vitković.
Sezonci tako moraju birati kojih će šest mjeseci raditi, umjesto da im se omogući da sukladno broju mjeseci u kojima rade plaćaju doprinose, bilo to šest, sedam ili osam mjeseci. Ovako obrtnici koji otvore oko Uskrsa zatvaraju već početkom listopada, iako su hoteli tijekom listopada odlično popunjeni.
No, paradoksi poput ovoga ionako su dio dobro poznate hrvatske priče u kojoj se proklamira jedno, u ovom slučaju priča se bajka o produljenju sezone, a s druge strane domaći ljudi moraju birati između sezonskog i cjelogodišnjeg obrta, piše Slobodna Dalmacija.
Svatko tko zna koliko je u Brelima živo u siječnju zna da rad cijele godine baš i nije opcija za izbor. A na gubitku nisu samo pojedinci nego imidž cijeloga mjesta, nekad šampiona turizma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....