Mladi od 16 do 30 godina jasno poručili: Rješavanje ovog problema mora biti glavni prioritet u Europi

Istraživanje koje je Europski parlament proveo među građanima država članica u dobi od 16 do 30 godina pokazuje da njih čak 40 % zabrinjava rast cijena i troškova života.

Eurobarometar o mladima, objavljen u ponedjeljak, također otkriva da jedna trećina ispitanika smatra da bi EU trebao usmjeriti svoju pozornost na okoliš i klimatske promjene tijekom sljedećih pet godina, a gotovo jednako toliko (31 %) da bi prioriteti trebali biti gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta.

PROČITAJTE VIŠE Šefovima izaziva glavobolje, ali svjetski trend stigao je i na naše tlo. Sve više klinaca se - mikroumirovljuje!

U Hrvatskoj je najveći broj ispitanika kao prioritet Europske unije u ovom mandatu također izdvojio rastuće cijene, ali i gospodarstvo i radna mjesta (po 41 %). Slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 %), stanovanje i borba protiv klimatskih promjena (po 28 %) te obrazovanje (23 %).

Na razini EU- prednost socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti želi dati tri od deset ispitanika (29 %). Više od petine istaknulo je obrazovanje i osposobljavanje (27 %), stanovanje (23 %) te obranu i sigurnost Unije (21 %). Europska obrana posebno brine mlade u Češkoj (36 %), Poljskoj (33 %) i Estoniji (32 %).

Osvrćući se na rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula: „Slušanje mladih Europljana i razumijevanje onoga što ih brine ključno je za političare, donositelje odluka i za europsku demokraciju. Mladi su danas zabrinuti zbog rasta cijena, klimatskih promjena, sigurnosti i izgleda da pronađu dobar posao. To su pitanja na koja se moramo referirati u svakoj odluci i zakonu koje donesemo. U protivnom, riskiramo gubitak generacije zbog razočaranja.”

Društvene mreže prestigle su televiziju kao glavni izvor informacija

Društvene mreže glavni su izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima za 42 % ispitanika u dobi od 16 do 30 godina, a televizija je drugi najpopularniji izvor (39 %). Njoj su sklonije osobe u dobi od 25 do 30 godina. Ta dobna skupina također će vjerojatnije koristiti portale i radio nego osobe u dobi od 16 do 18 godina. Mlađi sudionici (16 – 18 godina) više se oslanjaju na društvene mreže (45 %), a 29 % kao izvor informacija navodi prijatelje, obitelj ili kolege. Ispitanici u Hrvatskoj (16 do 30 godina) o aktualnostima se uglavnom informiraju na društvenim mrežama (48 %). Slijedi televizija (40 %) te portali (32 %).

Vijesti se prate na društvenim mrežama/ Ilustrativna fotografija

Alfredo Estrella/Afp

„Informacijsko okruženje brzo se mijenja. Budući da većina mladih uglavnom dobiva vijesti s društvenih mreža, političari i internetske platforme imaju posebnu odgovornost boriti se protiv sve većeg širenja dezinformacija”, ustvrdila je predsjednica Metsola.

PROČITAJTE VIŠE Trend o kojem bruji cijeli svijet na velika vrata stiže u Hrvatsku: Sve više zaposlenika odlučuje se za - ‘revenge quitting‘!

Televizija je i dalje vodeći izvor informacija za mlade u Portugalu (53 %), Italiji (52 %), Sloveniji (45 %) i Francuskoj (43 %). Portali i radio izvori su informacija za 26 % mlađih i 16 % starijih sudionika istraživanja. U izdanju Eurobarometra iz 2021. glavni izvori vijesti bili su društvene mreže i portali (te je kategorije spomenulo 41 % ispitanika).

Instagram i TikTok su najčešće korištene mreže za vijesti - u Hrvatskoj dominira Facebook

Instagram je vodeća platforma za političke i društvene vijesti među mladima (47 %), a slijedi ga TikTok (39 %). Prema istraživanju, X (nekadašnji Twitter) koristi samo 21 % mladih. U Hrvatskoj su ispitanici na prvo mjesto stavili Facebook (čak 54 %), na drugo YouTube (35 %), treći je Instagram (33 %), a četvrti TikTok (29 %) .

Mladi u EU-u su svjesni izloženosti dezinformacijama, a u Hrvatskoj i izrazito sigurni kako ih znaju prepoznati

Znatna većina (76 %) mladih vjeruje da su bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. U devet zemalja EU-a više od polovine ispitanika izjavilo je da je bilo izloženo dezinformacijama „često” ili „vrlo često”, pri čemu je najveći udio zabilježen na Malti (59 %), u Mađarskoj (58 %), Grčkoj (57 %), Luksemburgu (55 %) i Belgiji (54 %). S druge strane, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 %) i Bugarskoj (11 %).

70 % sudionika u anketi uvjereno je da može prepoznati dezinformacije. Ispitanici iz Malte i Hrvatske bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija, dok su ispitanici iz Austrije, Njemačke i Slovenije bili najmanje sigurni.