Počela je velika konferencija u organizaciji Jutarnjeg lista “Turizam u Hrvatskoj 2025 - održivi rast i izazovi konkurentnosti”. Konferencija je u zagrebačkom hotelu Esplanade okupila vodeće stručnjake, hotelijere, donositelje odluka i ostale predstavnike turističkog sektora, ali i sve one koje zanimaju teme vezane uz taj, za Hrvatsku i dalje vrlo značajan gospodarski sektor.
- Danas smo ovdje kako bismo sagledali budućnost hrvatskog turizma u vremenu kada izazova ima više nego ikad prije. Vjerujem da će ova konferencija biti vrijedna platforma za razmjenu ideja i iskustava - rekao je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić u svom pozdravnom govoru.
Tonči Glavina, ministar turizma i sporta, istaknuo je kako je održivost ključna tema budućnosti pa se i Hrvatska treba tome prilagoditi.
- Sektor turizma je značajno doprinio gospodarskom razvoju zemlje, ali na nama je odgovornost da prepoznamo da je kvaliteta života sugrađana ipak važnija od svega ostalog - rekao je Glavina.
Dodao je kako će upravo zakoni i propisi koje je Vlada donijela u proteklih pola godine tome doprinijeti, te da su oni samo početak kontinuiranih napora koji će nam omogućiti da za pet godina kažemo da smo se transformirali u održivu destanaciju. Hrvatska je danas na vrhuncu i po broju noćenja i po prihodima. Osim toga, zabilježili smo drugi najveći gospodarski rast u Europi, rekordnu zaposlenost i nikad manju nezaposlenost. Ministar je naglasio da takve rezultate možemo zadržati isključivo ako brzo i učinkovito odgovorimo na sve brže promjene koje utječu i na sektor turizma.
- Moramo, prije svega, promjeniti način razmišljanja i doći do svijesti da smo iz ere rasta došli do toga da moramo na čitavom nizu destinacija reći da je dosta. Održivost je zapravo žrtvovanje jednog dijela danas kako bi i naša djeca u budućnosti mogla imati koristi od turizma - naglasio je.
Vizek: Nova porezna politika nije dovoljno ambiciozna
Kratkoročni turistički najam do poreznih je izmjena koje su na snagu stupile početkom ove godine bio najmanje oporezovana poslovna djelatnost u Hrvatskoj. Tri i pol desetljeća takve politike dovela su do toga da se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na stambene jedinice za odmor i one za dominantno turističku djelatnost odnosi 15 posto stambenog fonda u zemlji, istaknula je u svojoj uvodnoj prezentaciji Maruška Vizek, znanstvena savjetnica u Ekonomskom institutu.
- Ova brojka, međutim, prikriva dramatične regionalne razlike, pa se tako u priobalnim županijama, konkretno u Ličko-senjskoj županiji, udio takvih jedinica u ukupnom stambenom fondu kreće od 19 do čak 33 posto.Pritom su nerijetko posebno ugrožene priobalne lokalne jedinice i jedinice na otocima, gdje udio stambenog fonda koji se koristi u turističke svrhe nerijetko premašuje i 50 posto. Na slične trendove upućuju i podaci iz sustava eVisitor, koji sugeriraju da se na nekomercijalni smještaj u RH odnosi 6 posto stambenog fonda, a na obiteljski otprilike 5 posto stambenog fonda, opet uz prisutnost izraženih regionalnih razloga - upozorila je Vizek.
Usto, osim sve intenzivnijeg korištenja stambenih jedinica u turističke svrhe, povoljan porezni tretman prihoda od kratkoročnog turističkog najma doveo je i do smanjenja udjela kolektivnih (hotelskih, hostelskih i kampovskih) smještajnih kapaciteta u velikoj većini priobalnih županija i jedinica lokalne samouprave.
Smanjila se priuštivost stanova
To je posebno intenzivno u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojima praktički nema lokalne jedinice u kojoj se povećao udio hotelskog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima.
- Konačno, sve veća prepoznatljivost hrvatskog turističkog proizvoda u kombinaciji s povoljnim poreznim tretmanom dovela je i do povećanja strane potražnje za stambenim nekretninama, zbog čega su u otprilike 12 posto svih kupoprodajnih transakcija kupci obiteljskih kuća i stanova strani državljani. Rekorder je Istra, gdje su u čak 40 posto transakcija kupci stambenih nekretnina stranci - rekla je Vizek.
Sve navedeno utječe na smanjenje priuštivosti stanovanja ne samo u turistički atraktivnim područjima nego u cijeloj zemlji, a usto dovodi i do turističke gentrifikacije, nepovoljnih migracijskih trendova, iskrivljenja u alokaciji ekonomskih resursa, degradacije prostora, smanjenja kvalitete života u urbanim turističkim sredinama i upitne održivosti aktualnog modela turističkog razvoja.
Izmjene porezne politike koje su stupile na snagu početkom 2025. u kombinaciji s donošenjem stambene politike, posebice sa Zakonom o upravljanju zgradama, dobar su iskorak u pravom smjeru, no nisu dovoljno ambiciozne da bi preokrenule trendove.
Bit će potrebno uvesti registar kućanstava, povećati donje i gornje pragove iznosa paušala na turistički najam i poreza na nekretnine, mjerama turističke politike diferencirati iznajmljivače domaćine od serijskih iznajmljivača te drastično postrožiti kontrole takozvanog nekomercijalnog smještaja.
Kako dalje u turizmu? Imamo najmanje hotela i najkraću sezonu, zarađujemo skoro najmanje na Mediteranu
Rast broja kreveta u turizmu u posljednjih desetak godina nije išao u smjeru jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, što pokazuju brojke koje je na konferenciji predstavila konzultantica Sanja Čižmar.
Hrvatska raspolaže s ukupno oko dva milijuna kreveta u turizmu, od čega je oko 1,4 milijuna u stambenim kapacitetima, a svega 181 tisuća u hotelima, što je tek 9,3 posto udjela u ukupnim kapacitetima. U kampovima imamo oko 13 posto kreveta dok čak 34 posto otpada na nekomercijalni smještaj. Od 2016. godine izgradilo se više od jednog milijuna kreveta, najvećim dijelom nekretnina za kratkoročni najam i za turizam u stambenim zonama, upozorava Čižmar.
S tek 15 posto udjela hotela u smještajnim kapacitetima na samom smo dnu Mediterana, za razliku od, recimo, Grčke koja ima 73 posto hotela, Španjolske s 53 posto ili Italije s 43 posto hotela u ukupnom smještaju. Mediteran u prosjeku ima 3,6 puta veći udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima od nas, dok Hrvatska ima 2,5 puta veći udio objekata za kratkoročni najam od prosjeka Mediterana. U Grčkoj je taj postotak 23 posto, u Španjolskoj 26 posto, dok je Hrvatska na samom vrhu sa 62 posto udjela objekata za kratkoročni najam.
Spor napredak
Posljedica je to da imamo najmanje prihode od turizma po stranom noćenju. Doduše, tu dijelimo sudbinu s Grčkom. Prema podacima Eurostata i UNWTO-a, Hrvatska je u 2023. godini sa 178 eura prihoda po noćenju stranih turista ostvarila tek 58 posto prosjeka Mediterana od 306 posto, sitno ispod nas je Grčka sa 172 eura, u Španjolskoj je ovaj iznos 290 eura, a Italija je na 227 eura po noćenju. Rekorderi su Francuzi s 489 eura prihoda po noćenju, iza njih Portugalci s 459 eura.
Struktura smještaja osuđuje nas i na najkraću sezonu na već ionako sezonalnom Mediteranu. Prošle godine udio noćenja od lipnja do rujna u Hrvatskoj je bio 81 posto, iza nas je Grčka sa 72 posto, Italija je na 57 posto, dok Španjolska u špici sezone ostvaruje 49 posto noćenja.
Sve to govori o tome da se strateški ciljevi hrvatskog turizma, kao što je cjelogodišnji turizam i konkurentan turizam, ostvaruju samo djelomično.
Pad profitabilnosti
To pak utječe i na profitabilnost hotelskog sektora koji unatoč rastu prihoda, zbog velikog rasta troškova, iz godine u godinu i dalje posluje uz znatno smanjenje dobiti, pokazuju analize poslovanja kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi. Taj pad profitabilnosti hotelskog sektora uslijed porasta cijena energenata, hrane, servisa, građevinskih radova i troškova osoblja (inflatornih kretanja) ugrožava investicijske aktivnosti i konkurentsku sposobnost.
Čižmar se osvrnula i na politiku cijena koje su usporile s rastom u prošloj godini, na prosječnih 1,9 posto rasta u odnosu na 2023. Doduše, u 2023. smo imali znatno veći skok cijena smještaja u hotelima i sličnim objektima, od čak 18 posto, za razliku od prosjeka Mediterana od 9,6 posto rasta cijena.
U svakom slučaju, zaključila je Sanja Čižmar u svojoj prezentaciji, Hrvatska na dugi rok treba težiti povećanju udjela hotela u ukupnoj smještajnoj ponudi, što će utjecati na povećanje prosječne potrošnje turista.
"Povećanje udjela hotela je izravan način izgradnje turizma više dodane vrijednosti. Efikasna primjena strateškog i zakonodavnog okvira u turizmu Hrvatske je ključna za poticanje ulaganja u hotele. Pozicioniranje Hrvatske utemeljeno na masovnom turizmu niske dodane vrijednosti nije održivo i Hrvatska se treba repozicionirati u destinaciju više ili visoke vrijednosti, koja će uključivati 15 do 20 posto turista u premium segmentu", zaključila je Sanja Čižmar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....