Na mreži deset HEP-ovih sunčanih elektrana

U siječnju ove godine HEP je na mrežu priključio svoju desetu neintegriranu sunčanu elektranu, snage jednake ili veće od jednog megavata. U probni je rad puštena sunčana elektrana Črnkovci priključne snage 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca.

Riječ je o prvoj od 18 elektrana koje se grade na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s jedinicama lokalne samouprave. Ukupno postavljena 24.624 fotonaponska modula, koji su povezana na 39 trofaznih izmjenjivača, omogućit će sunčanoj elektrani Črnkovci očekivanu godišnju proizvodnju od 13,5 milijuna kilovatsati, što će biti dovoljno za opskrbu oko 4500 kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi 7,7 milijuna eura.

HEP trenutačno na mreži ima osam sunčanih elektrana u redovnom pogonu (SE Kaštelir 1 i 2, SE Vis, SE Kosore jug, Vrlika, SE Stankovci, SE Marići, SE Obrovac i SE Donja Dubrava), a osim SE Črnkovaca, u probnom je radu i SE Jambrek.

U prosincu prošle godine započela je priprema zemljišta za skori početak izgradnje sunčane elektrane Korlat, snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. Ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura i riječ je o do sada najvećem projektu izgradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što znači da će ukupna proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Elektrana će početi s radom 2026. godine. Izgradnja elektrane financira se kreditima ugovorenim s Europskom bankom za obnovu i razvoj te Europskom investicijskom bankom, osiguranima jamstvima Vlade. U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.

Postavljena su 24.624 fotonaponska modula, koji su povezani na 39 trofaznih izmjenjivača, a omogućit će sunčanoj elektrani Črnkovci očekivanu godišnju proizvodnju od 13,5 milijuna kilovatsati

Hep/

Osam gradilišta

Krajem 2024. HEP je otvorio još jedno gradilište sunčane elektrane, na otoku Unijama. Ta će sunčana elektrana u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se izgradnja baterijskog spremnika, koji bi akumulirao višak proizvodnje. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti tzv. otočni rad, što znači rad neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Na taj način Unije će ostvariti visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti i stabilnosti opskrbe otoka, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

Osim Črnkovaca, Korlata i Unija, u ovom je trenutku aktivno još pet gradilišta HEP-ovih sunčanih elektrana. Najbliže je početku redovnog rada sunčana elektrana Jambrek, snage 5 megavata, izgrađena kod Vinice u Varaždinskoj županiji. Sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine, izgrađena je u cijelosti osim priključka na mrežu. U izgradnji su SE Čakovec snage 8,5 megavata, te SE Lipik, snage 5 megavata, koja je, kao i SE Črnkovci, realizirana na temelju sporazuma o suradnji s Gradom Lipikom. U punom je zamahu izgradnja SE Dugopolje, priključne snage 10 megavata i vrijednosti investicije od 11 milijuna eura. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati bit će dovoljna za opskrbu oko 6.000 kućanstava.

Pohrana energije

U izgradnji je također prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa u kojem će HEP na krovove svojih zgrada postaviti dodatnih 108 integriranih sunčanih elektrana. Ukupno, HEP do sada u funkciji ima 65 takvih elektrana, a od budućih ističe se lokacija Kombi termoelektrane Jertovec, gdje će se izgraditi integrirana sunčana elektrana snage 300 kilovata. Na toj se lokaciji, uz kombi plinsku elektranu i buduću sunčanu elektranu, razmatra i opcija hibridnog postrojenja za skladištenje energije koje se sastoji od baterijskog sustava i elektrolizatora sa spremnikom zelenog vodika. Osim u sklopu Energetskog parka Korlat, sunčane elektrane Unije i KTE Jertovec, HEP razvija još četiri projekta ugradnje baterijskih sustava za pohranu energije.

Sve navedeno realizira se u skladu s razvojnom strategijom HEP-a za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. Kao prijelazni cilj, do 2030. namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. Za sve to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz NE Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.