Nova politika

Na pomolu ozbiljne globalne promjene: Zaokret FED-a u probleme doveo Tursku, Indiju...

Prve ozbiljnije probleme počeli su osjećati u refinanciranju Argentina i Turska
Zagreb, zgrada FED-a u Washingtonu i Mumbai
 Danis Saddiqui / Reuters / Profimedia, Alamy

Vrlo ugledni blog ZeroHedge objavio je početkom ovog tjedna intrigantnu analizu o presušivanju dolarskih izvora financiranja te su najavili ozbiljne globalne probleme, poglavito na tzv. tržištima u nastajanju.

Problem 'dedolarizacije' novog financiranja povezali su sa zaokretom u politici američkih Federalnih rezervi koje s iz dugogodišnjeg neortodoksnog programa Quantitative Easinga (monetarnog popuštanja) moraju okrenuti zavrtanju monetarnih slavina jer je, između ostalog, došlo do dramatičnog napuhivanja bilance Fed-a. Međutim, već vrlo malo zavrtanje te slavine poprilično je uzbudilo tržišta koja su navikla da ih još od velike financijske krize Federalne rezerve obilato 'podmazuju' viškom dolarske likvidnosti.

Prve ozbiljnije probleme počeli su osjećati u refinanciranju Argentina i Turska, a ZeroHedge je prenio zaključke FT-a i JPM-a o tome da će te nacije zbog toga ući u dramatične probleme s refinanciranjem.

Zbog činjenice da Fed mora ispuhati svoju bilancu u situaciji dok američki Treasury drastično povećava iznose novih izdanja tj. zaduživanje kako bi financirao rupu nastalu Trumpovim rezanjem poreza, već se vidi, piše ZeroHedge, da su cijenu počele plaćati i zemlje poput Indonezije, Malezije, Brazila, Indije… Čak su i visoki dužnosnici indijskih monetarnih vlasti počeli upozoravati kako bi kombinacija aktivnosti FED-a i Treasuryja, koje izazivaju presušivanje dolarskih izvora financiranja, mogle izazvati novu krizu tržišta u nastajanju.

ZeroHedge ide vrlo odlučno sa zaključkom da je pad dolarske likvidnosti sigurni put u novu duboku krizu na tržištu obveznica u dolarima.

Drugim riječima, nakon niza godina Quantitative Easinga ulazimo u razdoblje Quantitative Tighteninga u kojem će se bilanca Fed-a smanjivati mjesečno za 50 milijardi dolara, dok će američki Treasury na tržištu morati pronaći 1,2 bilijuna u 2018. i 2019. godini kako bi financirali deficit od 804 odnosno 981 milijardi dolara u 2018. odnosno 2019. godini.

U svijetu u kojem dolar evaporizira i raste cijena zaduživanje, pitanje je vremena što će se točno dogoditi s hrvatskom cijenom zaduživanja. Ne treba biti filozof da bi zaključili kako bi posljedice mogle biti dramatične.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:58