Nasuprot uvriježenoj predstavi u javnosti da su vlasnici najvećeg kapitala na svijetu inovativni i uspješni poduzetnici poput Elona Muska, Jeffa Bezosa ili Marka Zuckerberga, najnovija analiza o raspodjeli svjetskog bogatstva britanskog Oxfama, mreže nevladinih organizacija koje se bore protiv siromaštva i socijalnih nejednakosti, pokazala je da 36 posto imetka najbogatijih ljudi na svijetu potiče od nasljedstva.
Kada se nasljedstvu bogataša, ističe Oxfamovo izvješće, doda doprinos socijalnih veza i monopola, dolazi se do udjela od 60 posto u imovini najbogatijih koji nije zarađen natjecanjem na tržištima.
- Nezasluženo bogatstvo i kolonijalizam, shvaćeni ne samo kao povijest brutalnog izvlačenja bogatstva, već i kao snažna sila koja stoji iza današnjih ekstremnih razina nejednakosti, dva su glavna pokretača akumulacije bogatstva milijardera – podvlači Oxfamovo izvješće pod nazivom ‘Primatelji a ne stvaratelji‘. Prema tom izvoru, imovina 2769 globalno najbogatijih pojedinaca lani je porasla u odnosu na 2023. za dva bilijuna dolara ili za dvije tisuće milijardi dolara i dosegla 15 bilijuna dolara, s tim da je broj bogataša u tom elitnom klubu povećan za 204. Dnevno je, ističe Oxfam, imetak najbogatijih rastao za 100 milijuna dolara što je najjači ikad zabilježeni rast imovine multimilijardera.
Radikalno oporezivanje
Nasuprot progresiji imovine najbogatijih, izlazak najsiromašnijih stanovnika planete, prema ovom istraživanju, nije tako izražen.
- Prema podacima Svjetske banke, broj ljudi koji žive u siromaštvu, odnosno s manje od 6,85 dolara dnevno, jedva da se promijenio od 1990.. Povijest carstava, rasizma i izrabljivanja ostavila je trajno nasljeđe nejednakosti. Danas je prosječni životni vijek Afrikanaca još uvijek više od 15 godina kraći od Europljana. Istraživanja pokazuju da su plaće na globalnom jugu 87 do 95 posto niže od plaća na globalnom sjeveru za rad jednake vještine. Unatoč tome što doprinose s 90 posto rada koji pokreće globalno gospodarstvo, radnici u zemljama s niskim i srednjim dohotkom primaju samo 21 posto globalnog dohotka – napominje Oxfam, zauzimajući se za radikalno oporezivanje najbogatijih i opraštanje dugova zemljama ne samo globalnog juga već i onih razvijenijih kako bi one, upozoravaju, mogle više ulagati u obrazovanje i smanjivanje socijalnih razlika.
PROČITAJTE VIŠE Esej Željka Trkanjeca: Kako je moguće da svijet Elona Muska vidi kao spasitelja?
U prilog inicijativi za smanjenje dugova državama, u spomenutome izvješću se, među ostalim, navodi podatak da je jedan posto najbogatijih u zemljama globalnog sjevera poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske tijekom 2023. izvlačilo 30 milijuna dolara na sat s globalnog juga kroz financijski sustav.
- Zemlje globalnog sjevera kontroliraju 69 posto globalnog bogatstva, 77 posto bogatstva milijardera i dom su za 68 posto milijardera, unatoč tome što čine samo 21 posto svjetske populacije. Prosječni Belgijac ima oko 180 puta veću glasačku moć u najvećem ogranku Svjetske banke od prosječnog Etiopljanina – dodaje se u izvješću.
Bilijuni kamata
Zemlje s niskim i srednjim dohotkom, prema podacima Oxfama, troše u prosjeku gotovo polovicu svojih nacionalnih proračuna na otplatu duga, često bogatim vjerovnicima u New Yorku i Londonu. To, zaključuje se, daleko nadmašuje njihova zajednička ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.
- Između 1970. i 2023. vlade globalnog juga platile su 3,3 bilijuna dolara kamata vjerovnicima sa sjevera – upozorava Oxfam koji je najnovije podatke o globalnom bogatstvu objavio na dan kada je počeo summit svjetskih lidera biznisa i politike u Davosu, što je i istaknuto u predgovoru izvješća. U popratnim komentarima ta britanska asocijacija nevladinih organizacije skreće pozornost i na činjenicu da se uporedo s ekstremnim povećanjem bogatstva multimilijardera za novog predsjednika SAD-a bira bogataš Donald Trump te da je Trumpov prvi suradnik, prema Forbesu, najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk.
PROČITAJTE VIŠE Euforija na Wall Streetu kao da se može opipati, zora je osvanula s novim poretkom
- Zarobljavanje naše globalne ekonomije od strane nekolicine privilegiranih doseglo je vrhunce koji su se nekoć smatrali nezamislivim. Neuspjeh u zaustavljanju milijardera sada rađa bilijunaše koji će to uskoro postati. Ne samo da se brzina akumulacije bogatstva milijardera ubrzala za tri puta, nego je također porasla i njihova moć - komentirao je izvršni direktor Oxfam Internationala Amitabh Behar. Prema procjeni ovog istraživanja za 2023., prvi superbogataš s imovinom većom od bilijun ili tisuću milijardi dolara trebao se pojaviti 2033., no sada isti izvor izražava uvjerenje kako će se prvi bilijunaši pojaviti i prije. Pritom se pozivaju na izračune UBS Banke prema kojem će više od tisuću multimilijardera kroz idućih 20 do 30 godina svojim nasljednicama ostaviti ukupni imetak od 5,2 bilijuna dolara.
Razbijanje monopola
Osim Trumpa i Muska Oxfamovi analitičari u osvrtu na nalaze istraživanja izričito komentiraju bogatstvo još samo jednog multimilijardera. Riječ je o Francuzu Vincenteu Balloreu.
- Mnogi superbogati, posebice u Europi, duguju dio svog bogatstva povijesnom kolonijalizmu i izrabljivanju siromašnijih zemalja. Na primjer, bogatstvo milijardera Vincenta Bolloréa, koji je svoje prostrano medijsko ‘carstvo‘ stavio u službu francuske nacionalističke desnice, djelomično je izgrađeno kolonijalnim aktivnostima u Africi – napominje se u dodatnom priopćenju Oxfama povodom najnovijeg izvješća o globalnom bogatstvu. Inzistirajući na ulozi negdašnjih kolonijalnih carstava europskih zemalja u Africi i Aziji u stvaranju zapadnog bogatstva, iz Oxfama pozivaju i na reparacije državama koja su iscrpljivana kroz kolonijalni status u prethodnim stoljećima. Osim reparacija i otpisa dugova bivšim kolonijama, Oxfam države iz kojih dolaze superbogataši poziva i na okončanje njihove i dominacije korporacija nad financijskim tržištima i trgovinskim pravilima.
PROČITAJTE VIŠE Internet ‘gori‘ zbog prizora na inauguraciji: Na tri metra kvadratna nalazi se 885 milijardi dolara!
- To znači razbijanje monopola, demokratizaciju pravila o patentima i reguliranje korporacija kako bi se osiguralo da isplaćuju plaće za život i ograničavaju plaće izvršnih direktora. Potrebno je restrukturirati glasačke ovlasti u Svjetskoj banci, MMF-u i Vijeću sigurnosti UN-a kako bi se zajamčila pravedna zastupljenost zemalja globalnog juga – zaključuje se u izvješću ‘Primatelji a ne stvaratelji‘. Osim izvora iz Svjetske i UBS Banke, Oxfam se u svojim nalazima poziva i na istraživanja magazina Forbes, Međunarodne organizacije rada i niza znanstvenika poput Jasona Hickela, Morene Hanbury Lemos i Felixa Barboura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....