Najlakše je poslovati u Varaždinu, najteže u Splitu, ali loše stoji i Zagreb

Pokretanja poslovanja najlakše je u Splitu gdje se više od polovice novih tvrtki osniva putem usluge Hitro.hr, ishođenje građevinskih dozvola i dobivanje električne energije najjednostavnije je u Varaždinu, a Osijek se ističe na području uknjižbe prava vlasništva i rješavanja trgovačkih sporova. Tako pokazuje novo izvješće Svjetske banke "Doing Business u Europskoj uniji 2018: Hrvatska, Češka, Portugal i Slovačka" koje je obuhvatilo 25 gradova u te četiri zemlje. U Hrvatskoj su to Zagreb, Split, Osijek, Rijeka i Varaždin, a analiza se bavi utjecajem poslovnih propisa na mala i srednja domaća poduzeća u 5 područja: pokretanje poslovanja, ishođenje građevinskih dozvola, dobivanje električne energije, uknjižbu prava vlasništva i rješavanje trgovačkih sporova.

Kako pokazuje izvješće, lakoća poslovanja značajno se razlikuje među gradovima, a najveće razlike zabilježene su u ishođenju dozvola za gradnju, rješavanje trgovačkih sporova i pokretanju poslovanja.Kada se u obzir uzme svih pet kriterija, proizlazi da je najlakše poslovati u Varaždinu, a najteže u Splitu. U Varaždinu je najlakše ishoditi dozvolu za gradnju, a prednjači i u dobivanju električne energije. Na drugom mjestu je Osijek, Rijeka je trećeplasirana, na četvrtom mjestu je Zagreb, a posljednji je Split koji najslabije stoji u tri područja.

Poduzetnici u manjim hrvatskim gradovima, Varaždinu i Osijeku, navodi Svjetska banka, suočavaju su s manje prepreka od svojih kolega u ostala tri veća grada koja su obuhvaćena ovim izvješćem. U odnosu na manje gradove Zagreb zaostaje u pokretanju poslovanja i dobivanju električne energije. No, kada bi Zagreb preuzeo najbolje prakse zabilježene u pet gradova, Hrvatska bi se na ljestvici rangiranja po lakoći poslovanja Doing Businessa 2018. popela za 11 mjesta: među 190 zemalja bila bi na 40 mjestu. Za većinom manjih gradova unutar svojih zemalja zaostaju i Bratislava te Lisabon, dok je Prag jedini glavni grad koji nadmašuje manje gradove.

- Nejednakost u rezultatima među gradovima svake pojedine zemlje pokazuje da je program regulatornih reformi nepotpun i nudi priliku za poboljšanje. Nadamo se da će ovo izvješće privući pažnju kreatora politika u ove četiri zemlje i da će služiti kao putokaz na subnacionalnoj razini“, kazala je Rita Ramalho, viša menadžerica Grupe za globalne indikatore pri Svjetskoj banci. Osim toga, regulatorne reforme za unaprjeđenje lakoće poslovanja tijekom godina dovele su do nedosljednosti u načinu provođenja propisa na lokalnoj razini. Tako je, primjerice, za ishođenje građevinskih dozvola za gradnju jednostavnog skladišta u Varaždinu potrebno 112 dana, a trošak iznosi 5,3 posto njegove vrijednosti, što je dvostruko kraće i trećinu troška u odnosu na Split.

- Neki od razloga za te razlike su veliko opterećenje odjela za graditeljstvo u Splitu, visoki obvezni doprinosi za komunalnu infrastrukturu te dodatni zahtjevi na razini općine, kao što su inspekcija sigurnosti na radu i potvrde tijela za odvoz otpada, objašnjava se u izvješću Svjetske banke. Koje bi izmjene propisa u Zagrebu pridonijele poboljšanju hrvatske pozicije na ljestvici Doing Business? Učeći od Splita kako potaknuti široku primjenu usluga hitro.hr za osnivanje poduzeća, Hrvatska bi svoj rang u tom području poboljšala za 22 mjesta, s 87. mjesta popela bi se na 65.

Od Osijeka bi se moglo naučiti kako postupak priključenja na elektroenergetsku mrežu učiniti efikasnim, a od Varaždina, Rijeke i Splita kako opskrbu električnim energijom učiniti pouzdanom. U području rješavanja trgovačkih sporova primjenom najboljih praksi zabilježenih u svih pet gradova Hrvatska bi u tom području skočila s 23. na 11 mjesto. Kako bi se olakšalo pokretanje poslovanja ili prijenos prava vlasništva Svjetska banka Hrvatskoj sugerira da korištenje javnih bilježnika učini neobaveznim za poduzeća korištenjem standardiziranih osnivačkih alata te standardizirane dokumentacija prijenos prava vlasništva.

- Time bi se poduzetnicima omogućile znatne uštede jer danas za pokretanje poslovanja plaćaju troškove u iznosu od 7,3 posto dohotka po stanovniku, što je više od dvostrukog prosjeka EU od 3,4 posto, stoji uz izvješću. Uz to, Svjetska banka smatra poželjnim objedinjavanje svih elektroničkih sustava koja se koriste za različite korake u jedinstvene sustava registracije poduzeća putem interneta. M.K.