Najteži dani vrgoračkog poslovnog carstva: Smrt dvojice braće nenadoknadiv je gubitak, a sada još i Miljenkovo uhićenje...

Uhićenje Miljenka Pivca u sklopu istrage tužiteljstva Europske unije o malverzacijama s poticajima nesumnjivo predstavlja novi udarac za poslovno carstvo vrgoračke obitelji Pivac u proteklih nekoliko godina. Krajem srpnja 2023., podsjetimo, iznenada je u 71.godini života preminuo Ivica Pivac, a u svibnju 2019. Tonći Pivac (rođen 1949.), najstariji od tri brata koji su početkom devedesetih obiteljski obrt s preradom mesa počeli razvijati u industriju ‘Braća Pivac‘ koja je danas jedan od lidera domaćeg prehrambenog sektora.

Posebno je snažan udarac za obitelj Pivac bila smrt Ivice Pivca, diplomiranog agronoma kojeg se smatralo ‘mozgom‘ uspona kompanije. Ivica je dio profesionalne karijere i iskustva u socijalizmu stekao u vrgoračkoj vinariji. U svakom slučaju, nakon smrti braće, kompaniju je nastavio voditi najmlađi od njih Neven Pivac (65), a dio operativnog vođenja i nadzora poslovanja tvrtki u sistemu ‘Grupe Pivac‘ pao je ‘na pleća‘ i Miljenka Pivca, Tonćijeva sina.

U Mesnoj industriji ‘Braća Pivac‘ koja je ‘motor‘ razvoja Grupe, Miljenko Pivac (45) bio je do 1. kolovoza ove godine član tročlane uprave, a ranije je obnašao i funkciju člana nadzornog odbora karlovačkog PPK-a. Iako medijskim prostorom kolaju tvrdnje da je Miljenko Pivac bio i u upravljačko-nadzornoj strukturi Vajde, on je u poslovanju čakovečke tvrtke imao utjecaj kao suvlasnik i, u posljednje vrijeme, savjetnik MI ‘Braće Pivac‘ zadužen za internacionalizaciju poslovanja i razvoj investicijskog portfelja.

Bitka za Kraš

Grupa Pivac danas obuhvaća tvornice u Vrgorcu, Karlovcu i Čakovcu čiji su ukupni godišnji prihodi u prošloj godini dosegli 721 milijun eura, dok je konsolidirani prihod Grupe u 2023., nakon ‘sravnjivanja‘ međusobnih transakcija kompanija unutar Grupe, iznosio 541 milijun eura. Kada se spomenutim iznosima dodaju prihodi zagrebačkog ‘Kraša‘, u većinskom vlasništvu MI ‘Braća Pivac‘, ukupni godišnji prihodi poslovnog carstva obitelji Pivac lani su se ‘popeli‘ na 889 milijuna eura. Lanjska dobit Grupe bez Kraša iznosila je ukupno 23 milijuna eura, a kada se doda rezultat zagrebačkog konditora ‘prebacila‘ je 30 milijuna eura.

Iako su još devedesetih godina prošlog stoljeća postali jedna od uzdanica dalmatinskog gospodarstva, a od 2003. i preuzimanja karlovačkog PPK i jedna od ‘perjanica‘ domaće prehrambene industrije, MI ‘Braća Pivac‘ došla je u žižu interesa šire javnosti u jesen 2019. nakon odluke vlasnika da se upusti u preuzimanje većinskog paketa dionica ‘Kraša‘ i bitku s dioničarem ‘Kappa Star Limited‘ pod kontrolom poduzetnika iz Srbije Nebojše Šaranovića.

Otprije se znalo da vrgoračka mesna industrija kupuje na tržištu ne samo dionice zagrebačkog konditora, nego i drugih tvrtki, ali za mnoge je bilo iznenađenje kada su se ‘Braća Pivac‘ odlučila za investiciju u ovladavanje dioničkim kapitalom ‘Kraša‘. Prema službenim podacima, MI ‘Pivac‘ je u natjecanju s Šaranovićem za prevlast u zagrebačkoj kompaniji samo u transakciji s tvrtkom ESOP Kraš potrošila 31 milijun eura, dok je ‘Kappa Star Limited‘ priznala trošak od 26 milijuna eura u preuzimanju dionica ‘Kraša‘ na tržištu kapitala.

Meta Podravka

Nakon ovladavanja ‘Krašem‘, MI ‘Braća Pivac‘ počela su intenzivnije ulagati i u dionice ‘Podravke‘. Samo u 2022., prema poslovnim izvješćima kompanije, u dionice ‘Podravke‘ vrgoračka mesna industrija uložila je deset milijuna eura. Trenutno je MI ‘Braća Pivac‘ osmi najveći dioničar u ‘Podravci‘ s 5,21 posto dionica.

Tijekom prošle godine vrgoračka mesna industrija raspolagala je i s jednom od većih dioničkih paketa informatičke tvrtke ‘Span‘, ali trenutno nije među deset najvećih dioničara. Ulaganje u dionice drugih tvrtki nije nepoznat ‘sport‘ u krupnom kapitalu, a za investicije obitelji Pivac na tržištu kapitala karakteristično je da su dionice drugih tvrtki upisane isključivo na tvrtku MI ‘Pivac‘ a ne na njezine vlasnike, kao u nekim drugim slučajevima. Poslovna politika tvrtke kupnje dionica drugih kompanija obično ima za cilj jačanje imovine tvrtke i povećanje raspoloživog likvidnog kapitala.