Svjetska tržišta

Nastavlja se oštar pad na burzama, indeks straha na najvišoj razini od veljače

Dow Jones skliznuo je 464 boda ili 1,99 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,58 posto
Njujorška burza
 Brendan McDermid/File Photo / REUTERS

Na Wall Streetu su cijene dionica oštro pale i u četvrtak, drugi dan zaredom, jer su ulagači i dalje pod dojmom odluke američke središnje banke da će nastaviti s povećanjem kamata, premda usporenijim tempom.

Dow Jones skliznuo je 464 boda ili 1,99 posto, na 22.859 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,58 posto, na 2.467 bodova, a Nasdaq indeks 1,63 posto, na 6.528 bodova. Oštar pad cijena dionica posljedica je odluke Feda da će nastaviti s povećanjem kamata i u idućoj godini, premda nešto usporenijim tempom nego što je nedavno procjenjivao.

U srijedu je Fed, po četvrti put ove godine, povećao ključne kamate za 0,25 postotnih bodova i poručio da će zbog nestabilnosti na financijskim tržištima i usporavanja rasta globalnog gospodarstva u idućoj godini kamate povećati u dva navrata, a ne u tri, kako je procjenjivao prije. Poručio je, također, da će nastaviti sa smanjivanjem bilanci, koje su nagomilane zbog dugogodišnjeg otkupa obveznica tijekom i nakon financijske krize. To je razočaralo ulagače koji su se nadali da će zbog slabljenja globalnog gospodarstva i inflacijskih pritisaka Fed značajnije usporiti, pa čak i prekinuti ciklus povećanja kamata i smanjivanja bilanci.

Zbog toga je jučer i VIX 'indeks straha' porastao za 11 posto, na 28,11 bodova, najvišu razinu u 10 mjeseci.

„Radi se o nastavku prodaja od prethodnoga dana. Tržište, koje je ionako pod utjecajem usporavanja rasta gospodarstava, jednostavno je pokolebano zbog cjelokupnog aspekta normalizacije bilanci Feda”, kaže Michael O'Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

Blokada državnih službi u SAD-u

Loše raspoloženje na najvećoj svjetskoj burzi posljedica je također rizika od privremenog prekida rada dijela državnih službi jer se republikanci i demokrati u Kongresu ne uspijevaju dogovoriti oko financiranja savezne vlade u idućih godini dana. Najveći je prijepor povezan s inzistiranjem predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se osiguraju sredstva za gradnju zida na granici s Meksikom. Zbog svega toga, jučer su pale cijene dionica u 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, pri čemu je najviše, 2,8 posto, potonuo energetski sektor zbog oštrog pada cijena nafte. Blago je ojačao samo komunalni sektor.

U fokusu ulagača je i tehnološki sektor, čiji je rast godinama podržavao tržište, no posljednjih su mjeseci dionice tehnoloških divova pod pritiskom. Zbog toga je Nasdaq indeks, koji je pun dionica tehnoloških tvrtki, u minusu 19,5 posto u odnosnu na svoju prethodnu najvišu razinu, što znači da je na korak do tržišta 'medvjeda'. Dow Jones i S&P 500 indeks nalaze se, pak, duboko u području korekcije, odnosno više od 10 posto ispod svojih prethodnih najviših razina.

Pad u Europi i Aziji

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,80 posto, na 6.711 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,44 posto, na 10.611 bodova, a pariški CAC 1,78 posto, na 4.692 boda.

Na azijskim je burzama u petak nastavljen pad cijena dionica, koji traje već danima, jer se ulagači klone rizičnijih investicija, a traže sigurna utočišta za kapital zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva i mogućeg daljnjeg povećanja kamata u SAD-u. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao više od 1,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju skliznule između 0,1 i 1,3 posto. Azijske su burze pod pritiskom jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto, drugi dan zaredom, što je posljedica odluke američke središnje banke da će nastaviti s povećanjem kamata i u idućoj godini, premda nešto usporenijim tempom nego što je nedavno procjenjivala.

Pritisak na cijene nafte

Zbog strahovanja ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima, pod pritiskom su i cijene nafte. Jutros su, doduše, ponešto porasle, no to je samo posljedica korekcije nakon što su jučer potonule oko 4 posto. Jutros je na američkom tržištu cijena barela porasla 38 centi, na 46,25 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 30-ak centi, na 54,65 dolara.

A zbog nesigurnosti na tržištima dionica, na valutnim su tržištima ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,48 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,99 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 112,50 na 111,40 jena, blizu najniže razine u tri mjeseca. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1445 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1380 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 18:31