Nastavljen pad vanjskog duga Hrvatske: U 2019. iznosio 40,9 milijardi eura i pao za 4,3%

I u prošloj je godini nastavljen trend pada iznosa bruto inozemnog duga ili, pojednostavljeno, vanjskog duga Hrvatske koji traje od 2015. godine. Tako je bruto inozemni dug na kraju prošle godine iznosio 40,9 milijardi eura i bio je 1,8 milijardi eura ili 4,3 posto manji nego u prethodnoj godini, priopćila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Struktura duga po sektorima koja prikazuje vanjski dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija (uglavnom poslovnih banaka) i ostalih domaćih sektora te dug nastao na temelju izravnih ulaganja, pokazuje da je iznos vanjskog zaduženja smanjen kod svih sektora, a najveći je utjecaj na ukupno smanjenje duga imala opća država.

Dug opće države koja objedinjuje središnju državu, fondove socijalne sigurnosti i lokalne jedinice smanjen je za 1,1 milijardu eura, i to najviše po osnovi smanjenja iznosa dugoročnih kreditnih obaveza središnje države. Na smanjenje ukupnog vanjskog duga znatnije je utjecalo i smanjenje kratkoročnih kreditnih obaveza središnje banke, tvrde u HGK, dok je utjecaj ostalih sektora bio znatno manji. Pritom se može posebno izdvojiti dug ostalih domaćih sektora koji ima najveći udio u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga od 40,8 posto, a čiji se iznos vanjskog duga zadržao na razini 2018. godine.

U strukturi duga ostalih domaćih sektora najveći udio od 77 posto ima dug privatnih nefinancijskih društava, odnosno tvrtki, koji je u prošloj godini smanjen za 112 milijuna eura, ali je to smanjenje anulirano povećanjem duga privatnih financijskih društava osim banaka, te duga tvrtki u državnom vlasništvu.

Kako se razdoblje smanjivanja vanjskog duga podudaralo s oporavkom gospodarstava, odnosno rastom BDP-a, tako je došlo do petogodišnjeg razdoblja pada udjela vanjskog duga u BDP-a. Točnije, taj je udio s čak 113,1 posto na kraju 2014. godine pao na 75,7 posto u prošloj godini. Premda su rijetki usporedivi podaci za druge zemlje, posebno za prošlu godinu, već u usporedbi sa susjednim Slovenijom i Mađarskom, čiji je udio vanjskog duga u BDP-u u 2018. godini iznosio 100 posto i 92 posto, podatak za Hrvatsku, posebno uz ostvareni trend pada, može se smatrati dobrim rezultatom.

Nažalost, početak ove godine obilježava negativan utjecaj pandemije izazvane koronavirusom na gospodarstvo, te će se pojaviti potreba za dodatnim zaduživanjem gotovo svih sektora. Upitno je koliko će se tog zaduživanja ostvariti na domaćem, a koliko na inozemnom tržištu, ali je sasvim izvjesno da će pozitivan trend u kretanju vanjskog duga biti prekinut.