Ugledni New York Times izdvojio je ovih dana Dubrovnik kao grad koji se uspješno već godinama bori protiv preko prekomjernog turizma. U svojoj su velikoj temi koja se bavi najnovijim mjerama koje su uvele mnoge svjetske destinacije koje grcaju pod brojem posjetitelja, istaknuli kako je Dubrovnik, koji je nekad bio simbol prekomjernog turizma, smanjio broj kruzera, ograničio iznajmljivanje u starom gradu, smanjio broj stolova i stolica u kafićima na otvorenom za 30 posto i broj štandova sa suvenirima za 70 posto što je izazvalo pobunu među poduzetnicima protiv aktualnog gradonačelnika Mate Frankovića.
PROČITAJTE VIŠE Zlatno nautičko jedro otišlo Marini Punat, a za top destinaciju izabran Dubrovnik!
- Oporba je govorila da ću upropastiti grad, rekao je Franković za New York Times. Gradonačelnik ustraje u mjerama. Ove godine grad će smanjiti broj taksija, ističu, predstaviti aplikacije koje reguliraju dolaske turističkih autobusa i usmjeravaju posjetitelje na alternativna mjesta u vrijeme najveće gužve. Isto tako navode i da je jedna od mjera za smanjenje prekomjernog turizma nacionalno zakonodavstvo koje zahtijeva od vlasnika stanova u višestambenim zgradama da dobiju suglasnost od 80 posto ostalih stanara prije nego što mogu iznajmiti svoj stan.
Problem izražen nakon pandemije
- Ipak, čak i kada su općinske ili regionalne vlasti odlučne napraviti promjene, mogu se naći u sukobu s nacionalnom vladom kojoj je gospodarski rast prioritet. Godinama je Dubrovnik, bio primjer prekomjernog turizma, s posjetiteljima u ljetnim mjesecima koji su uvelike nadmašivali lokalno stanovništvo, a općinske vlasti opetovano uvode mjere za smanjenje broja turista. Ali o negativnim učincima tolikog broja posjetitelja nikada ne biste saznali iz nedavne trijumfalne objave hrvatskog Ministarstva turizma u kojoj se navodi da su dolasci u grad u 2024. porasli za 9 posto u odnosu na 2023. "Po svim parametrima ostvarili smo još jednu rekordnu godinu," rekao je ministar turizma Tonči Glavina, ističu u New York Timesu.
No, ne bore se samo Hrvatska i Dubrovnik s ovim problemom koji je postao još očitiji 2024. godine kada je došlo do kritične mase u destinacijama diljem svijeta izazvavši prosvjede od Amsterdama do Kanarskih otoka što je pokrenulo nove propise od Islanda do Indonezije. Bila je to i godina u kojoj je postalo jasno kako je komplicirano smanjiti brojke turističkog prometa. Ove će godine još više destinacija donijeti mjere za smanjenje broja turista, ali dokazi o tome kako ili čak može li se turizam ograničiti i dalje su rijetki.
- Teška je istina da je jednom, kad dođe do prekomjernog turizama, iznimno je teško vratiti sat unatrag, rekla je Rachel Dodds, profesorica turističkog menadžmenta na Sveučilištu Toronto Metropolitan.
Naime, još 2010. godine turistički su stručnjaci primijetili su da se neke destinacije približavaju ili premašuju kapacitet nosivosti. Sredinom prošlog desetljeća, gradovi poput Amsterdama i Barcelone počeli su poduzimati prve korake za ublažavanje utjecaja turizma na infrastrukturu, stanovanje, okoliš i kvalitetu života. No, tek nakon pandemije, kada je "osvetničko putovanje" rezultiralo većim brojem turista u odredištima, mnoge destinacije žele stisnuti kočnicu. Mjere koje su uvele mnoge destinacije osjetit će se već ove godine. Novi zakon koji regulira Airbnb i druge kratkoročne najmove stupa na snagu u Francuskoj, Češkoj Republici i Grčkoj, gdje je skok stranih posjetitelja od 24,5 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu rezultirao povećanjem poreza - do 20 eura dnevno za putnike na krstarenjima na otocima Santorini i Mykonos.
Ograničavaju broj kruzera
Luke od Ibize u Španjolskoj do Juneaua na Aljasci ograničavaju broj kruzera koji mogu pristati istovremeno, a u slučaju Juneaua smanjit će broj dopuštenih putnika dnevno. Bruges u Belgiji zaustavio je izgradnju novih hotela. Amsterdam je, nakon što je uveo sličnu mjeru 2024., u studenom donio još jednu mjeru koja hotelima onemogućuje dodavanje više soba ili kreveta u svoju ponudu. U Italiji će u Pompejima broj turista biti ograničen na 20.000 dnevno.
Novi Zeland će od posjetitelja zahtijevati da plate turističku pristojbu od 100 novozelandskih dolara, odnosno oko 57 američkih dolara što je tri puta više nego prošle godine, dok je otočje Galápagos udvostručilo tu pristojbu na 200 dolara. U Japanu, planinski grad Ginzan Onsen nedavno se pridružio Fuju i nekim ulicama u Kyotu u ograničavanju broja turista. U Južnoj Koreji vlasti su uvele policijski sat u povijesnoj četvrti Seula.
- Glavni problem je što smo mnogo, mnogo godina koristili model turizma koji kaže "brojevi pod svaku cijenu". Sada smo u situaciji u kojoj se provode sve ove mjere, poput ograničavanja broja turista i turističkih pristojbi kao reaktivne strategije, rekla je za New York Times Marina Novelli, direktorica Centra za napredna istraživanja održivog putovanja i turizma na Sveučilištu Nottingham.
No, hoće li sve te mjere uroditi plodom, tek će se vidjeti. Dosadašnji rezultati još uvijek ne pokazuju pravu sliku i upućuju na to da je potrebno dugo vremena da bi mjere imale učinak. Barcelona je, primjerice, uvela svoj prvi turistički porez 2012., počela ograničavati kratkoročni najam 2015. i ograničila izgradnju novih hotela 2017. Ipak, turisti su nastavili dolaziti u rekordnom broju tijekom prve trećine 2024. Tek je na kraju godine godišnja stopa dolazaka pokazala skroman pad od 0,7 posto u odnosu na 2023. U Amsterdamu, koji je počeo smanjivati prekomjerni turizam u 2016., očekuje se da će se dolasci popeti na 26 milijuna 2026. godine.
Veneciji ništa nije donijelo rezultate
Isto tak, venecijanska naknada od 5 eura, uvedena prošle godine, nije bila dovoljno visoka da odvrati turiste. Zato se ove godine cijena udvostručuje na 10 eura, no i dalje se ne zna je li to dovoljno da odvrati turiste od dolaska u Veneciju. I druge mjere u Veneciji nisu uspjele. Grad je nedavno počeo preusmjeravati kruzere iz svog povijesnog središta. Iako bi inicijativa mogla smanjiti štetu za okoliš, nije imala nikakav zamjetan učinak na broj putnika. U jesen 2024., Venecija je predvidjela povećanje brojka turista od 9 posto za godinu u odnosu na 2023., zahvaljujući svojim novo ‘distribuiranim‘ lukama.
Događa se i da ograničavanje putnika u jednom području može preusmjeriti prekomjerni turizam u drugo. Primjerice, New York City je prošle godine počeo provoditi već postojeću zabranu kratkoročnog najma. Mjera, koju neki stručnjaci povezuju s povećanjem hotelskih cijena od 7 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, "poslala" je turiste u okolna područja gdje je najam legalan. New Jersey je postao najbrže rastuće tržište za Airbnb potražnju u Sjedinjenim Državama, prema analitičkoj stranici AirDNA. Ipak, čini se da to nije smanjilo broj turista u samom New Yorku - grad očekuje da će nadmašiti svoj prethodni rekord od 66,6 milijuna u 2019. za 1,4 milijuna u 2025. godini.
No, najveća prepreka u rješavanju prekomjernog turizma može biti nedostatak konsenzusa da je on zapravo problem. Kao izvor prihoda i zapošljavanja - globalno, turizam je generirao rekordnih 1,6 milijardi dolara u 2024. Putovanja su pokretač gospodarskog rasta. Zbog te uloge, većina pokušaja da se ograniči turizam nailazi na protivljenje, a tome svjedoči nedavna odluka na Baliju da se ukine planirani moratorij na izgradnju novih hotela. U Kopenhagenu je gradsko vijeće odobrilo je veću turističku taksu 2024., no tamošnja Vlada, koja trenutno proširuje zračnu luku u Kopenhagenu te je nedavno objavila plan povećanja prihoda od turizma na 200 milijardi kruna godišnje (oko 28 milijardi dolara) sa 152 milijarde kruna do 2030., odbacila je predloženi turistički porez.
"Kriva" je Svjetska turistička organizacija
Dodds smatra da i Svjetska turistička organizacija na neki način pridonosi prekomjernom turizmu.
- UNWTO još uvijek mjeri turistički uspjeh brojem dolazaka, što u biti perpetuira probleme prekomjernog turizma. Treba razmisliti kako promijeniti metriku uspjeha, smatra ova stručnjakinja. Neke su već destinacije već krenule s drugačijim razmišljanjima. Tako su Bruges i Norveška prošle godine povukli turističke reklamne kampanje, a neke tvrtke za krstarenja i putovanja dobrovoljno su izbacile Santorini i Mykonos iz svojih itinerera za 2025. i 2026. godinu.
No, bez obzira na sve te mjere, i ove će godine turistički promet rasti. Očekuje se da će međunarodni dolasci na globalnoj razini porasti za 12,4 posto u 2025. u odnosu na razinu iz 2019.
- Nisam sigurna da postoji rješenje za prekomjerni turizam. Osim ako sami ljudi ne preuzmu odgovornost i kažu: ‘Znate što? Ne trebam vidjeti Veneciju. Neću ići tamo, zaključila je Novelli sa Sveučilišta u Nottinghamu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....