Od čega će ljudi živjeti? Pogledajte koliko su od lani poskupjele bolničke usluge

Premda se činilo da priča o inflaciji postaje manje važna, podaci za prosinac vratili su je u prvi plan. Maloprodajne cijene bile su 3,4 posto veće nego u istom mjesecu godinu prije, a prosječni rast u 2024. godini iznosio je tri posto, podaci su DZS-a. Istodobno, Eurostatov usporedivi indeks HIPC, koji uključuje i potrošnju stranaca, pokazao je da Hrvatska ponovno predvodi po visini inflacije među zemljama eurozone. Prema tom indeksu u prosincu je iznosila 4,5 posto, a prosjek za cijelu 2024. bio je na razini od četiri posto.

U ponudi su brojni odgovori na pitanje zašto su cijene u Hrvatskoj visoke, a inflacija tvrdokorna, od povećane potražnje zbog rasta plaća do pohlepe trgovačkih lanaca i ugostitelja. Podaci DZS-a potvrđuju da je u prošloj godini najveći rast cijena zabilježen u kategoriji "restorani i hoteli", prosječno je iznosio 10,2 posto, a slijede zdravstvo i obrazovanje sa stopama od 5,4 i 5,3 posto.

Njihov utjecaj na ukupnu inflaciju nije velik: u reprezentativnoj potrošačkoj košarici od 910 proizvoda udjel zdravstva (medicinski i farmaceutski proizvodi, bolničke i stomatološke usluge) jest 3,1 posto, a obrazovanja 0,7 posto.

Ilustracija

Tomislav Krišto/Cropix

Ipak, brojke DZS-a pokazuju da su neke cijene iz ovih kategorija snažno rasle, primjerice bolničke usluge poskupjele su čak 31 posto.

PROČITAJTE VIŠE Procurio popis: Ovo je lista 20 proizvoda kojima bi trebala biti ograničena cijena

Hrana je, s 25 posto, najzastupljenija u potrošačkoj košarici, pa je razumljivo da su građani posebno osjetljivi na poskupljenja tih proizvoda. Njihove cijene lani su u prosjeku rasle četiri posto, ali posljednjih mjeseci ponovno su ubrzale i u prosincu dosegnule stopu od 5,4 posto.

Iako Vlada inzistira na pristupu zamrzavanja cijena određenih proizvoda, razmišljanja su brojnih ekonomista da to ne može biti dovoljno s obzirom na obim tog problema, pa i činjenicu da su cijene hrane već nekoliko godina iznad prosjeka EU. Sustavniji pristup, smatraju, uključivao bi bolje praćenje funkcioniranja tržišta, ali i bolje organiziranje domaćih proizvođača.

Andrej Plenković i Marko Primorac

Damjan Tadić/Cropix

Snažan rast cijena bilježi i kategorija "razna dobra i usluge", u prosjeku su lani bile 5,2 posto veće nego godinu prije. Tu se ističu "frizerski saloni i saloni za uljepšavanje" s rastom cijena od 8,1 posto (nakon 9,1 posto u 2023. i 7,4 posto u 2022.) te zdravstveno osiguranje s rastom od 10,2 posto. Pad cijena zabilježen je samo u kategoriji komunikacija, u prosincu je iznosio čak četiri posto, pa je u prosjeku lani zabilježen pad od 0,6 posto.

Analitičari očekuju da će inflacija tijekom ove godine rasti po sličnoj stopi kao i lani, u prosjeku oko tri posto. Međutim, u pojedinim mjesecima očekuje se da bi mogla rasti i više, do razine od oko četiri posto, s obzirom na činjenicu da su još na snazi regulirane cijene struje, plina i goriva, te da će se one postupno ukidati. Inače, cijene u kategoriji "stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva" lani su u prosjeku stagnirale, a u prosincu bilježe rast od 2,8 posto. Istodobno, prijevoz je u 2024. prosječno poskupio 2,1 posto, a u prosincu je stopa iznosila 1,6 posto.

Ciljanu stopu inflacije od oko dva posto, procjenjuje se, Hrvatska bi mogla postići tek 2026. godine, a u eurozoni se očekuje da će biti ostvarena ove godine.