Odgođena isplata europskih milijuna, Hrvatska kasni s jednom reformom, stigla reakcija iz Vlade: ‘Ma to je uobičajena procedura‘

Isplata šeste tranše sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 835,6 milijuna eura, koju je Hrvatska zatražila 20. prosinca prošle godine, na kraju je odgođena. Predstavnici Europske komisije izvijestili su da je Hrvatska u međuvremenu poslala zahtjev za odgodu od osam tjedana jer nije donesen pravni okvir kojim se treba redefinirati i unaprijediti rad državnih tvrtki.

"Nema razloga za zabrinutost. I druge su zemlje članice prije tražile odgode. Vlada ima dovoljno vremena donijeti pravni okvir tijekom razdoblja odgode. Nacrt pravnog okvira je na javnom savjetovanju i očekujemo da će biti donesen do ožujka", izjavili su za medije predstavnici Europske komisije.

Šesta tranša iz Mehanizma podrazumijeva ispunjavanje 26 reformskih mjera predviđenih NPOO-om, a sredstva su namijenjena projektima iz vodnoga gospodarstva, zaštite od poplava, energetske učinkovitosti, za vozila nove mobilnosti, centre zdravstvenog informacijskog sustava, zdravstvenu infrastrukturu, izgradnju vrtića i osnovnih škola.

PROČITAJTE VIŠE Hrvatska brzo i ambiciozno provodi Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Prilikom podnošenja zahtjeva prije mjesec dana sama je Vlada priopćila da je, "nakon intenzivnog rada svih resora u proteklih nekoliko mjeseci", Hrvatska ispunila novih 26 pokazatelja iz NPOO-a: 11 investicija i 15 reformi. Jedan od indikatora koje je bilo potrebno ispuniti u okviru šeste tranše iz NPOO-a zakonski je paket "za unapređenje upravljanja pravnim osobama u državnom vlasništvu" koji je ministar financija Marko Primorac predstavio na sjednici Vlade 29. prosinca.

PROČITAJTE VIŠE Hrvatska prva u EU prema iznosu uplate u odnosu na raspoloživa sredstva?

Riječ je o dva zakona, o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske te o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP). Prije mjesec dana upućeni su u javno savjetovanje, ali još nisu potvrđeni u Saboru, pa se sada očekuje da će to biti učinjeno do ožujka. Najveći naglasak ovog reformskog zahvata, koji je ujedno važan i za ulazak u OECD, odnosi se na 36 poduzeća od posebnog interesa. Bit će podijeljena na poduzeća od strateškog značaja i ona financijskog ili drugog značaja. Vlada će "jasno i transparentno" postaviti ciljeve koje nastoji ostvariti putem zadržavanja vlasništva nad pojedinim javnim poduzećima. Jedna od većih novosti odnosi se na sastav i način imenovanja nadzornih odbora. Članovi će se birati na prijedlog peteročlanog povjerenstva, pri čemu će se morati voditi računa o spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu. Najmanje 33 posto članova nadzornog odbora morat će biti neovisno. Kako je pojasnio ministar Primorac, to ne znači da ne smije imati "stranačku iskaznicu", nego da se radi o nekom stručnjaku ili znanstveniku. Nadzorni odbor provodi postupak izbora uprave putem javnog natječaja, kao i odluku o odabiru kandidata, uz prethodnu suglasnost Vlade.

Kada je riječ o povlačenju sredstava iz NPOO-a, Hrvatska se nametnula kao "najučinkovitija i najuspješnija članica Europske unije". Do sada je realizirala pet polugodišnjih zahtjeva i time ispunila 183 reforme. To je ukupno 63 posto bespovratnih sredstava, a financiranje ukupnog iznosa od 10 milijardi eura traje do 2026. godine.