Cijena zlata dosegnula je novi povijesni rekord od 2.989 dolara po unci. Takve cijene rezultat su reakcije investitora na rastuću neizvjesnost povezanu s trgovinskim politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogućim ekonomskim posljedicama koje bi mogle uslijediti.
Na globalnim financijskim tržištima tako raste potražnja za sigurnim utočištima; osim zlata kupuje se i japanski jen. Njegova vrijednost jača zbog povećane potražnje za japanskim državnim obveznicama. Velik udio tih obveznica drže domaći investitori, koji ih, čak i u kriznim vremenima, rijetko prodaju.
Wall Street je, pak, zabrinut jer investitori sve više kupuju zlato (kao zaštitu od volatilnosti izazvane fluktuirajućim carinama koje Washington uvodi) budući da to znači kako se manje trguje dionicama na burzi.
Američki ministar financija Scott Bessent pokušao je umiriti tržišta izjavom kako njegov komentar o “detoksikaciji tržišta” nije značio da je recesija nužna. S druge strane, ministar trgovine Howard Lutnick izjavio je kako bi gospodarski pad mogao biti “vrijedan cijene” u provođenju trgovinskih politika, što je dodatno potaknulo odljev kapitala iz dionica prema sigurnijim imovinama.
PROČITAJTE VIŠE Otac i sin u potrazi za zlatom u ‘srpskom Eldoradu‘
Pored geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti, tržišta pažljivo prate nadolazeću odluku američke središnje banke (Fed) o kamatnim stopama. Očekuje se da će Fed zadržati postojeće stope nepromijenjenima, no investitori s nestrpljenjem iščekuju nove ekonomske projekcije i signale o budućim smjernicama monetarne politike.
Dok američki podaci o inflaciji i zaposlenosti pokazuju stabilnost, ekonomska nesigurnost i daljnji trgovinski sukobi mogli bi doprinijeti daljnjem rastu cijene zlata. Analitičari zato upozoravaju da bi zlato moglo probiti granicu od 3.000 dolara, ovisno o kretanjima na globalnim tržištima i daljnjim političkim odlukama u Washingtonu.
Konvencionalna tržišna logika sugerira da bi cijena zlata mogla nastaviti rasti, djelomično i zato što je trenutačno iznad svojih ključnih 200-dnevnih i 100-dnevnih prosjeka, koji iznose 2.619,51 i 2.756,11 dolara. Kad se cijena kreće iznad svojih pokretnih prosjeka, to je često znak nastavka uzlaznog trenda.
Francuska multinacionalna banka BNP Paribas predviđa da će cijena zlata u drugom kvartalu 2025. premašiti 3.100 dolara po unci, dok prosječnu cijenu za cijelu godinu procjenjuje na 2.990 dolara, što je 8 posto više od njihove prethodne prognoze. Ako zlato dosegne 3.100 dolara, to bi značilo rast od 5,2 posto u odnosu na cijenu zabilježenu u srijedu.
Mogući rizici za ulaganje u zlato
Međutim, kada tržište postane previše optimistično, pametno je razmotriti i potencijalne rizike – čak i kod investicija poput zlata koje se smatraju sigurnima, upozorava Barrons, američki financijski tjednik i online portal specijaliziran za analizu tržišta kapitala, investicijske strategije i poslovne vijesti.
PROČITAJTE VIŠE Kraj booma? Investitori masovno kupuju zlato, ali...
Prvi rizik je mogućnost da je zlato trenutno precijenjeno. Budući da je tržište u bikovskom trendu od rujna 2022. (što znači da su trgovci optimistični i kupuju više u nadi da će profitirati od povećanja cijene) postoji šansa da su budući pozitivni faktori već uračunati u aktualnu cijenu, čime zlato postaje osjetljivo na korekcije. To bi moglo potaknuti ulagače da prodaju kako bi osigurali dobit.
Drugi faktor koji bi mogao oslabiti zlato je uspjeh Washingtona u provođenju reformi savezne vlade. Trumpova administracija i Elon Muskovo novoosnovano Ministarstvo učinkovitosti vlade planiraju značajno smanjenje državnog aparata, uz tvrdnju da će to povećati produktivnost i potaknuti gospodarski rast.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....