Jutros je u Opatiji počela četvrta slovensko-hrvatska poslovna konferencija "Investicije u graditeljstvo 2025". Ovaj skup zajedno organiziraju slovensko Delo i hrvatski Jutarnji list. Prva ovakva konferencija organizirana je u Portorožu 2022. godine.
Uvjeti u građevinarstvu su vrlo izazovni. Slovenija ima dvoznamenkasti pad u vrijednosti svih vrsta građevinskih radova. U Hrvatskoj je stanje bolje i ona bilježi rast nisko- i visokogradnje već osmu godinu zaredom.
Što će se u građevinarstvu događati ove godine? Koje javne investicije će biti motor pokretač građevinske industrije? Gdje pronaći radnu snagu? Kako se nositi s povećanjem cijena građevinskog materijala? Kako uopće tražiti posao u susjednim zemljama? Što za stanje na tržištu znači presuda Europskog suda nakon koje tvrtke iz zemalja koje nemaju potpisan trgovinski sporazum s Europskom unijom više ne mogu sudjelovati na natječajima za javnu nabavu, osim ako im ponuditelj to dopusti? Koje se nove tehnologije uvode u građevinarstvo?
Cijeli niz pitanja nameće se na početku ovog skupa s više od stotinjak sudionika.
Među visokim gostima skupa su Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture Vlade Republike Slovenije, Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, državni tajnik Žarko Tušek, predstavnici gospodarskih komora Slovenije i Hrvatske, zatim čelni ljudi slovenskih i hrvatskih građevinskih tvrtki te javnih poduzeća iz područja cestogradnje.
Prvi se na skupu obratio Stojan Petrič, predsjednik Nadzornog odbora grupe Kolektor d.d. i direktor Dela d.o.o.
"Europsko građevinarstvo lani se smanjilo za 1,5 posto, ali ove godine najavljujemo porast europskog građevinarstva. Dobre najave dolaze iz Njemačke, narudžbe su porasle za 5,5 posto, a 2024. godine u Europi je zabilježen pad za 1,4 posto. Nakon godina visokog rasta na javnim građevinskim radovima, u Sloveniji je došlo do pada za devet posto. Otkazane su neke unaprijed planirane investicije, vrijednost svih investicija u graditeljstvu je 2,7 milijardi eura, ali ove godine očekujemo rast jer imamo petinu više sredstava nego 2024. godine. Radi se prije svega o protupoplavnim radovima", rekao je Petrič. O projekcijama za infrastrukturne investicije u budućnosti je rekao:
"U 2026. godini očekujemo rast od deset posto. Najave su loše kad je riječ o visokoj gradnji, imamo manji broj izdanih građevinskih dozvola. Građevinski troškovi su u stalnom porastu, a troškovi građevinskih materijala i cijene su se smirili. Iako imamo niže cijene, imamo ogroman problem nedostatka radne snage. Polovina zaposlenih su strani radnici. U Hrvatskoj su drugačiji trendovi, građevinarstvo je zabilježilo porast od 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. Velike su investicije u potresnim područjima, a građevinski sektor u Hrvatskoj ima 150.000 radnika, ali nedostaje još 10.000 radnika. Očekuje se veliki investicijski ciklus u željeznici, turizmu, sportskim objektima... Bez dodatnih investicija u građevinarstvo nećemo uspjeti. Uvođenjem vrlo naprednih tehnologija i digitalizacije nastoji se povećati efikasnost građevinarskog sektora. Građevinarstvo u EU predstavlja devet posto BDP-a.
Na te i sve druge izazove dat ćemo odgovor na današnjem susretu", rekao je Stojan Petrič u uvodnom obraćanju.
Potom se sudionicima skupa obratila Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture Vlade Republike Slovenije.
"Živimo u vremenima brzih promjena i prometna infrastruktura je ključna za razvoj pojedinih regija i kvalitetu života. Sve više je izazova, kao što je utjecaj na okoliš, i to nas stavlja pred izazove kako naći najbolja rješenja u gradnji prometnih sustava. Ali danas sve više govorimo i o značaju prometnih sustava za obranu naših država. Nadamo se da nikad nećemo doći u situaciju da ih moramo koristiti i u tu svrhu, ali danas na razini EU razgovaramo o dvostrukoj namjeni infrastrukturnih prometnih objekata", rekla je Alenka Bratušek. Potom je dala presjek najvažnijih infrastrukturnih projekata u Sloveniji.
"Među najvažnije cestovne projekte koji se grade spada druga cijev tunela Karavanke. Gradi se od priključka Velenje do priključka Slovenj Gradec, priključak Brezovica. Kada govorimo o željeznici, to su drugi kolosijek pruge Divača-Koper i obnova ljubljanskog željezničkog kolodvora, a vrijednost projekata je 1,3 milijarde eura. Kada govorimo o velikim investicijama, imamo velike izazove, kao što su dugotrajni postupci izdavanja potrebnih dozvola što negativno utječe na gospodarski razvoj. Ishođivanje dozvola jako dugo traje. Za veliki broj projekata uspjeli smo ishoditi europska sredstva.
U zadnjem razdoblju sve se češće događa da se javni natječaji zbog visokih cijena moraju ponovo raspisivati. Slovenska graditeljska poduzeća su prije nešto više od 15 godina doživjela veliku krizu i najveća su propala. Danas je slovenska graditeljska operativa u stanju izvesti najveće infrastrukturne domaće projekte", rekla je u uvodnom dijelu Alenka Bratušek. Osvrnula se potom i na ono što dijele Slovenija i Hrvatska.
"Mi dijelimo i zajedničko more, i koparska luka je u velikom ciklusu ulaganja u lučku infrastrukturu - produživanje mola 1 i uređivanje novih skladišnih površina za kontejnere, gradnja putničkog terminala, gradnja garaža i parkirališta za automobile. Glavni cilj sjevernojadranskih luka je jačanje konkurencije i samo kroz međusobnu suradnju mogu ponuditi dovoljne kapacitete koje bi u Jadran privukle veću količinu tereta. Zajednička suradnja je ključna za njihov razvoj. Imamo planove, ali i veliki broj izazova s kojima se susrećemo svakodnevno. No zajedno možemo izvršiti sve ciljeve koji su postavljeni za naredne dvije godine. To je jako dobro za naša gospodarstva i za naše države", rekla je u zaključku svog izlaganja.
Potom se skupu obratio Oleg Butković, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture.
"Tema ovogodišnje konferencije ‘Investicije u graditeljstvu‘ dolazi u pravi trenutak i aktualna je s obzirom na to da građevinski sektor ima utjecaj na gospodarsku aktivnost. Infrastruktura je ključna za održiv gospodarski razvoj. Pad investicija i smanjeni obujam gradnje su samo neki od izazova koje je potrebno premostiti. Hrvatska je pokazala da se može suočiti s tim izazovima, što pridonosi kontinuiranom rastu investicija. Trenutačno je najveći izazov nedostatak radne snage, a zajedničkom suradnjom taj se izazov može ublažiti.
Hrvatska je veliko gradilište. Investicije u prometnoj infrastrukturi nešto su više od četiri milijarde eura. Izgradnja autocestovne infrastrukture je pri kraju, Hrvatska je uspjela izgraditi autoceste. Završili smo autocestu prema Sisku, otvorili drugu cijev tunela Učka, na dionicama na jadransko-jonskom koridoru koje su u raspisu privest ćemo kraju izgradnju najvećih cestovnih pravaca. U tijeku su radovi i investicije na izgradnji brzih cesta i obilaznica radi rasterećenja velikih urbanih cjelina. Najveće ulaganje je u željezničku infrastrukturu, od 1,5 milijardi eura, a za deset godina bit će šest milijardi eura. Istovremeno se gradi i obnavlja željeznička infrastruktura i nabavljaju novi vlakovi. Jučer smo otvorili radove na dionici Varaždin-Virovitica. Napravili smo dobar aranžman s Europskom investicijskom bankom i digli smo kredit od 900 milijuna eura i veliki investicijski ciklus je već krenuo.
Željeznica je socijalno i ekološki najprihvatljivija i proveli smo nekoliko projekata od besplatnog prijevoza učenika i umirovljenika, što značajno pridonosi rastu broja putnika na željeznici. Kroz dvije godine trebali bismo imati beskontaktnu naplatu cestarine. Obnavljamo flotu Croatia Airlinesa koja će do 2027. godine raspolagati s 15 novih Airbuseva", rekao je Oleg Butković. Potom je govorio i o investicijama na riječkom području.
"Nakon izgradnje kontejnera Brajdica i projekta Zagrebačka obala, koji bi u punoj funkciji trebao biti do 2027. godine, ostaje nam izgradnja pruge prema Rijeci. Osim gradnje velikih kontejnerskih terminala u luci Rijeka tu je i obnavljanje diljem obale i tu su investicije vrijedne 500 milijuna eura. Rade se novi lukobrani, radi se na zaštiti akvatorija i na taj dio sam i osobno ponosan", rekao je ministar Butković.
Naglasio je i da je Hrvatska pozicionirana i na dva nova europska koridora te da smo time dodatno učvrstili svoj prometni položaj.
U zaključku se ministar Butković osvrnuo i na značaj slovensko-hrvatskih građevinskih tvrtki te na njihov utjecaj na ukupne odnose dviju država. Dobra suradnja dviju država u izgradnji cestovne infrastrukture i mostova, kao i suradnja tvrtki nije prilika samo za gospodarski napredak nego i za jačanje regionalne konkurentnosti", zaključio je svoje obraćanje skupu potpredsjednik Vlade te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Okrugli stol i modularna gradnja
Na drugom okruglom stolu sudjelovali su Miha Lampert, direktor prodaje Kolektor Kolinga, dr. Tomaž Vuk, predsjednik Uprave Alpacem Cementa, dr. Simon Savšek, voditelj predstavništva u Sloveniji Grupe EIB, Veljko Nižetić, direktor Strabaga Hrvatska, Denis Škiljan, predsjednik Uprave DDG Groupa, i Sanjin Purić, predsjednik Uprave GP-a Krk.
Veljko Nižetić, direktor Strabaga Hrvatska, pojasnio je kako nove tehnologije funkcioniraju u praksi.
"Postoji studija koja pokazuje da je produktivnost građevinskog sektora od 1970-ih do danas pala za 40 posto. BIM (Building Information Modeling) predstavlja novi način kolaboracije na građevinskim projektima u cjelini. Međutim, nedostaje standardizacija. Nemamo standardizirani troškovnik, što znači da svaki ponuditelj ne može sa sigurnošću znati o čemu je riječ i kako se određeni dio objekta treba izvesti. Kada to riješimo, napravit ćemo veliki korak prema standardizaciji. Da bismo povećali produktivnost, moramo riješiti pitanje standardizacije i birokracije, a to uključuje sve sudionike - od zakonodavaca i arhitekata do izvođača", rekao je Nižetić.
Miha Lampert, direktor prodaje Kolektor Kolinga, rekao je da su najveći proizvođač modularne gradnje u Sloveniji.
"Ulažemo u budućnost jer će s više aspekata modularna gradnja biti bolja. Bit ćemo brži i jeftiniji, a kad imaš modularnu gradnju, više ti ne treba toliko radne snage", rekao je Lampert.
"To je budućnost gradnje. U luci Koper trenutačno je aktivan tender za izgradnju garaže i skladišta automobila. Rješenje s modularnom gradnjom bit će isplativije i brže, kako za investitora, tako i za nas izvođače.
Ipak, ključnu ulogu i dalje će imati čovjek. Što se tiče umjetne inteligencije, tek smo na početku. Još se čeka kako će se ona integrirati u postojeće programe koje koristimo. Trenutačno nam najviše pomaže u izradi standardiziranih dokumenata, čime ubrzava proces. Ipak, moramo biti oprezni, jer umjetna inteligencija nije uvijek u pravu", rekao je Lampert.
Dr. Tomaž Vuk, predsjednik Uprave Alpacem Cementa, rekao je da je cement posljednjih 200 godina dominantan materijal.
"Najviše koristimo beton u odnosu na sve ostale materijale. Upravo zato što se koristi u velikim količinama povezan je s velikim emisijama stakleničkih plinova. Jedna studija prije 10-ak godina ustvrdila je da se cement koristi u gradnji 50 posto zgrada, ali predstavlja 15 posto emisije stakleničkih plinova. Velika odgovornost koju snosimo jest da ta industrija bude manje ovisna o ugljikovu dioksidu", rekao je Vuk.
"Trećina otpada dolazi iz građevinske industrije, a mi smo dio lanca koji koristi beton. Taj otpadni materijal, kao i druge otpadne sirovine, koristi se za daljnju proizvodnju cementa već desetljećima. U načelu, ako bismo uspjeli sav taj građevinski otpad reciklirati ili obnoviti njegovu vrijednost, mogli bismo prestati koristiti prirodne materijale - to je cilj", rekao je Vuk.
Sanjin Purić, predsjednik Uprave GP-a Krk, rekao je da je građevinska industrija spora kada je riječ o uvođenju novih tehnologija te da se na tom polju mora više raditi.
"Danas postoje tehnologije u projektiranju, kao što je BIM koji se tek nedavno počeo koristiti, upravljanje dronovima u nadzoru gradilišta i obračunima - što predstavlja vrlo široko područje primjene, ali se još uvijek slabo koristi", rekao je Purić.
"Zadnjih godina značajno je popravljeno pitanje plaća. U građevini su plaće narasle do 600 posto, pri čemu minimalna plaća iznosi 1000 eura, a KV radnici ostvaruju neto plaće između 1600 i 1800 eura. U Sloveniji radimo do 2013. godine, a najviše smo usmjereni na cestogradnju, gdje su uvjeti slični", kazao je Purić.
Simon Savšek, voditelj predstavništva Grupe EIB u Sloveniji, istaknuo je da sektor graditeljstva općenito malo inovira - 46 posto slovenskih poduzeća inovira, dok je taj broj u Hrvatskoj 29 posto, a u EU trećina.
"Graditeljstvo je manje inovativan sektor u odnosu na druge grane. Postoji još mnogo prostora za unapređenje inovativnosti", kazao je Savšek.
Miha Lampert naglasio je da je došlo do pozitivnih pomaka u području radne snage u građevinarstvu, jer se prvi put ograničio broj upisanih studenata na Građevinskom fakultetu u Ljubljani.
"Sada je na nama da im ponudimo dobre uvjete te da im, kad već studiraju, ponudimo stipendije. Na nama je da ih tijekom studija pripremimo za rad u realnom sektoru. Moramo raditi na modernim tehnologijama i zadržati renome", rekao je Lampert.
"I u Hrvatskoj se sada događa da je broj studentica na Građevinskom fakultetu premašio broj studenata", rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore.
Spomenuta je i upotreba građevinskog otpada u gradnji.
"Nama je u interesu da koristimo velike količine otpada jer nam je to jeftinije za buduću gradnju te smo zainteresirani za recikliranje otpada, što će se u budućnosti sve više primjenjivati", rekao je Veljko Nižetić, direktor Strabaga.
Komentari (0)
Komentiraj