Peruško pojasnio vlasničku strukturu kompanije i dao zanimljiv odgovor na pitanje: Je li Pavao Vujnovac gazda Fortenove?

Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško pojasnio je tko je vlasnik Foretnova grupe: “Imali smo 49 posto suvlasništva dvije velike ruske državne banke. Već u vrijeme implementacije nagodbe bile su pod sektoralnim sankcijama zbog agresije Rusije na Krim i nakon napada na Ukrajinu te su sankcije pojačane. To je dovelo do toga da su ta dva vlasništva zamrznuta i ako gledamo što se dogodilo, EU nema razrađen način implementacija sankcija poput SAD-a i Velike Britanije. Zato smo imali pravnog posla za implementaciju sankcija u potpunosti što je dovelo do toga da već u travnju počnemo s procesom da se nađe način da ti dioničari izađu.

Imali smo pokušaj da Indotek uđe unutra, oni su htjeli otkupiti udjele, ali nisu skupili sve regulatorne potpise. Uvedene su i dodatne sankcije. Zato smo dizajnirali popravljeni model prijenosa vlasništva sa Sberbanke na drugog dioničara i tad smo okupili mirovinske fondove kao jednu opciju. Na kraju je jedan od mirovinskih fondova odustao i onda je Sberbanka u zadnjem trenu iskreirala fiktivnu transakciju. 45 dana nakon toga je EU i tu kompaniju stavila na listu sankcija i sad imamo dva dioničara sa zamrznutom imovinom. Potrudit ćemo se naći način očistiti vlasništvo od sankcioniranih osoba da se grupa refinancira, rekao je Peruško, koji je jutros bio gost u N1 Studiju.

Na pitanje tko odlučuje o prodaji odjela objasnio je da su to preostali vlasnici – više od 50 posto: “Kao kompanija smo posljednjih desetak mjeseci, svi dioničari bez sankcija, kreditori itd, zbog dijela sankcioniranih dioničara bili smo u defenzivi. Situacija je otišla tako daleko da kompanija to ne može trpjeti i ne želimo više preuzimati taj problem. Moramo spasiti kompaniju da bi mogla normalno funkcionirati”.

Na pitanje je li Pavao Vujnovac “gazda” Fortenove odgovorio je: “Ne volim riječ gazda, to je prevelika kompanija za takav rječnik. Postoji upravljačka struktura s upravnim odborom koji imenuje ljude koji upravljaju svakodnevnim poslovanjem.”

O daljnjem čišćenju vlasničke strukture rekao je da će se riješiti do ljeta, no nije htio otkriti više detalja, javlja N1.

“Od trenutka kad je Fortenova nastala, mi kao grupa smo imali tri velike grupe zadataka, odnosno problema. Jedan je bio vlasnički i unutar toga definirali smo tri dijela. Bilo je nemoguće upravljati skupštinom zbog raspršene vlasničke strukture, 200 dioničara. Vujnovac je s grupom investitora otkupio male dioničare i tako smo konsolidirani u vlasništvu. Da to nije tako, grupom bi danas bilo nemoguće upravljati.

Drugi je problem bilo vlasništvo nad Mercatorom. Zadnji dio je to da smo već tad imali sankcionirane suradnike koji su zbog agresije dodatno sankcionirani i sad to još ove godine moramo riješiti. Onda smo, što se tiče vlasništva, očistili grupu. Drugi velik problem bio je kredit s 14 posto kamatom, dospijeće u rujnu 2019. Uspjeli smo refinancirati dug od milijardu i 154 milijuna eura, dobili smo četverogodišnji kredit, on dolazi na dospijeće u rujnu”, objasnio je.

Najavio je mogućnost refinanciranja kredita najesen: “I to zbog trećeg velikog problema kojeg je 2019. imala Fortenova, a to je prezaduženost. Odradili smo tri velika zadataka – prodali operativnu imovinu, jednu diviziju (smrznuta hrana) i istovremeno smo povećali operativnu dobit s tadašnjih 122 milijuna eura na preko 300 ove godine. To je smanjilo omjer duga. Refinanciramo dug s kompanijom koja je dvostruko manje zadužena nego 2019. Naša financijska pozicija je bitno bolja. Jedini problem je suvlasnička struktura koju treba paralelno riješiti. Iza nagodbe je ostao teret duga prema dobavljačima kojeg možemo isplatiti tek kad cijelu strukturu očistimo. Kao upravi nam je cilj očistiti vlasničku strukturu da bismo mogli i dugove riješiti.”

Govoreći o zahtjevu Ministarstva gospodarstva za listu o povećanjima cijena istaknuo je da nemaju problem s tim. “Cijene se zbog konverzije nisu mijenjale. Kao kompanija nismo uvođenje eura iskoristili za povećanje cijena ni za cent. Imali smo nesretnu okolnost da se euro uvodio kad je EU prolazio kroz najveću inflaciju posljednjih 40 godina. To je nesretni splet okolnosti koji je stvorio krivi fokus. Uvođenje eura za nas kao ekonomiju je pozitivno – smanjit će valutni, odnosno kreditni rizik. Mi 80 posto naših prihoda imamo u eurima zbog Slovenije, Bosne itd. To stvara bolju poziciju za nas u sutrašnjem refinanciranju”, rekao je Peruško za N1.

Dodao je da Vlada ne može kontrolirati cijene te da smatra da to nije ni intencija Vlade: “Kad pogledamo druge zemlje, euro je doveo do poskupljenja usluga i mislim da se to dogodilo u Hrvatskoj ili će se dogoditi, ali ne na robama”, istaknuo je. “1. siječnja je Hrvatska ušla u Schengen i eurozonu. To su dva velika cilja koje smo postigli. Mislim da su to uspjesi koje treba slaviti i Vladi čestitati na tome. Uvođenje eura je bio tehnički zahtjevan posao. Naši troškovi toga su bili oko 4 milijuna eura, velik broj ljudi je radio na tome. Konzum je u 15 dana bio najveća mjenjačica u Hrvatskoj – preveli smo 48 tona kovanica eura. Taj proces je napravljen školski”.