Snažan rast plaća proteklih godina potaknuo je potrošnju, pa i inflaciju, ali to ne znači da su građani zapostavili štednju. Stopa štednje kućanstava, odnosno udio dohotka koji im ostaje nakon potrošnje, dosegnula je 9,21 posto u trećem kvartalu prošle godine, dok je kvartal ranije iznosila 8,33 posto, podaci su HNB-a. Time je nastavljen rast započet prije dvije godine, kada su kućanstva uspijevala ostaviti na stranu tek 4,25 posto raspoloživog dohotka.
Usporedba s prosjekom eurozone pokazuje da je stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj znatno niža, za oko trećinu. Posljednji podaci Eurostata pokazuju da je u eurozoni u trećem kvartalu iznosila 15,2 posto, a EU 14,4 posto. Prvi put nakon dvije godine blago je pala, s obzirom na to da je u prethodnom kvartalu iznosila 15,6 posto u eurozoni i 14,7 posto u EU.
Tesa od 14. godine zna kako upravljati novcem i pametno trošiti: ‘Tata mi je usadio jednu vrlo važnu naviku‘
Brži oporavak
Nakon snažnog rasta tijekom pandemije, štednja kućanstava naglo se istopila, najprije zbog otvaranja ekonomija, a potom uslijed snažnog rasta troškova života, poskupljenja hrane i energenata. Oporavak koji je potom uslijedio u Hrvatskoj bio je nešto brži nego u eurozoni i EU (prosječno je iznosio oko dva postotna boda), ali je i prethodni pad bio malo snažniji.
Nešto veća sklonost štednji u europskim zemljama proteklih godina pripisuje se oprezu građana zbog stanja ekonomija, političkih i geopolitičkih neizvjesnosti. Kao jedan od razloga navodi se i nastojanje kućanstava da obnove stvarnu vrijednost svoje financijske imovine, narušenu porastom inflacije. Sa značajnim rastom plaća očito je da dobar dio hrvatskih kućanstava, bez obzira na rast cijena, sada uspijeva veći dio dohotka zadržati nego što je to bio slučaj u proteklom razdoblju.
Čak 70 milijuna ljudi u Europi je prezaduženo, stručnjak: ‘20 posto može izaći iz toga, a mladima bih poručio jednu stvar
Oročeno tek 30 posto
Kada je riječ o oblicima štednje, izdavanje državnih vrijednosnih papira malo je izmijenilo navike, ali značajan dio građana i dalje novac najradije drži u bankama. Ukupni depoziti kućanstava na kraju listopada prošle godine iznosili su gotovo 39 milijardi eura. Nakon snažnog rasta depozita uoči uvođenja eura uslijedilo je usporavanje, ali od početka 2024. godine stopa rasta ponovno se stabilizirala na oko tri posto.
S povećanjem kamatnih stopa na štednju postupno je rastao i udjel oročenih depozita kućanstava. U godini dana uvećani su za oko 15 posto i sada iznose 10,9 milijardi eura, nešto manje od 30 posto ukupnih depozita. Međutim, najveći dio svoje financijske štednje građani i dalje drže na računima, neoročene.
Dijelom se to pripisuje pasivnosti štediša, u smislu prebacivanja štednje u banke koje nude višu kamatnu stopu, pa je među njima izostalo i željeno nadmetanje za klijente, a depozitne stope ostale su na dosta niskim razinama. Osim za državne vrijednosne papire, malo je povećan i interes građana za alternativna ulaganja. U investicijske fondove lani su uložili 940 milijuna eura ili 40 posto više nego godinu ranije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....