podaci dzs-a

Potrošačke cijene: evo koliko je u svibnju iznosila godišnja stopa inflacije

U razdoblju od siječnja do svibnja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, potrošačke cijene su u prosjeku bile više 1,1 posto
 Goran Mehkek/Cropix

Stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u svibnju je u odnosu na isti lanjski mjesec iznosila 2,1 posto, koliko je iznosila i u travnju, a u odnosu na četvrti ovogodišnji mjesec iznosila je 0,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u srijedu.

U razdoblju od siječnja do svibnja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, potrošačke cijene su u prosjeku bile više 1,1 posto.

Na godišnjoj razini, najveći generator rasta bile su cijene prijevoza koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od 13,3 posto, a u svibnju su na godišnjoj razini porasle za 11,4 posto.

Unutar kategorije prijevoza najviše su porasle cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 26,2 posto, što je očekivano obzirom na oporavak i rast cijena nafte na inozemnim tržištima. Slijede alkoholna pića i duhan koji su poskupjeli za 5,9 posto, te rekreacija i kultura (+1,9 posto) i stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,6 posto).

Ublažavanju rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini pridonio je pad cijena hrane i bezalkoholnih pića (za 0,7 posto) te odjeće i obuće (za 1,6 posto).

Cijene dobara i usluga bez energije u svibnju su u odnosu na svibanj 2020. godine bile više za 0,6 posto, dok je kod prosječnih cijena bez energije i hrane ostvaren rast od 1,2 posto. Potrošačke cijene dobara u strukturi sudjeluju s ukupno 74,8 posto, a na godišnjoj razini tijekom svibnja su porasle za 2,2 posto, a cijene usluga porasle su za 1,7 posto.

Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje na mjesečnoj razini, u odnosu na travanj, najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena imale su cijene prijevoza (za 0,09 posto), a najveći doprinos padu indeksa imale su cijene odjeće i obuće (za 0,02 posto).

"Ovakva kretanja u skladu su s našim očekivanjima, a izraženiji inflatorni pritisci privremenog su karaktera. Uz učinak baznog razdoblja, gdje je upravo najznačajniji pad cijena u 2020. zabilježen tijekom ljetnih mjeseci, rezultat je to većih cijena energije te rastuću domaću i inozemnu potražnju (turizam), ali i činjenicu da poremećaji na strani ponude na globalnim robnim tržištima na uspijevaju odgovoriti na nagli oporavak potražnje pa se dio globalnih kretanja prelijeva i na hrvatsko tržište", kažu analitičari Raiffeisen banke.

Očekuju da bi potrošačka inflacija treba bi dosegnuti vrhunac tijekom ljeta, nakon čega bi godišnje stope rasta trebale blago usporiti te bi inflacija i dalje ostala umjerena.

Prosječni rast potrošačkih cijena prema njihovim očekivanjima i u nastavku godine ostat će na razinama oko i iznad dva posto, što predmnijeva prosječnu stopu inflacije od 1,8 posto za cijelu godinu.

"Jačanje inflatornih pritisaka prisutno je diljem EU-a, a procjena prosječne inflacije za euro područje od 1,6 posto u ovoj godini odražava slične trendove te potvrđuje usklađenost ciklusa Hrvatske s EU-om", zaključuju u RBA-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 06:11