Jedan upit ChatGPT-ju upotrebljava oko deset puta više električne energije od klasičnog pretraživanja na Googleu, a takvih se upita umjetnoj inteligenciji tjedno postavi nekoliko stotina milijuna. Konkretno, OpenAI je u kolovozu objavio da ovaj popularni AI alat ima više od 200 milijuna aktivnih korisnika tjedno, a svaki od njih zasigurno je postavio više od jednog pitanja. Osim toga, istraživanje Centra Pew Research je pokazalo da se u 2024. udvostručio broj američkih tinejdžera koji koriste ChatGPT za pisanje zadaće, a najviše ga koriste srednjoškolci. Među mladima je je taj alat popularan i kao zamjena za Google kada im je potrebna bilo kakva informacija.
PROČITAJTE VIŠE Ušli smo u mjesto u kojem ‘živi internet‘: Paklena vrućina, nesnosna buka, kavezi... I specijalni plin
Kada se sve zbroji, očekuje se da se potrošnja električne energije koja je povezana s umjetnom inteligencijom neće dugo zadržati na trenutačnoj razini od svega 0,02 posto globalne potrošnje energije. Prema istraživanju objavljenom u Ekonomskom biltenu Europske središnje banke, potrošnja energije među sedam najvećih tehnoloških poduzeća u SAD-u, uključujući Alphabet i Microsoft, rasla je znatno brže od prosjeka ostalih kompanija. Međunarodna agencija za energiju (IEA) čak predviđa da će podatkovni centri, bez obzira na to zasnivaju li se na umjetnoj inteligenciji ili ne, sljedeće godine upotrebljavati čak 80 posto više energije nego u 2022.
Električna energija se i dalje najvećim dijelom dobiva iz fosilnih goriva, zbog čega je AI posredno i zagađivač okoliša, što nije u skladu s klimatskim ciljevima o smanjenju ugljičnog otiska koje si je većina tehnoloških kompanija postavila. Dodaju li se tome i regulatorni napori za smanjenje ugljičnog otiska, jasno je zbog čega se prednost daje električnoj energiji dobivenoj iz obnovljivih izvora energije. Opcija su i nuklearne elektrane, a velike tech-kompanije krenule su u tom smjeru. Izvršni direktor Googlea Sundar Pichai je tako u listopadu komentirao da razmišljaju o dodatnim ulaganjima u solarne elektrane ili male nuklearne reaktore, ali nije precizirao gdje bi se oni mogli nalaziti. Istovremeno nastavljaju ulagati u druge tehnologije čiste energije poput geotermalne energije i vodika. Amazon je u ožujku prošle godine potpisao ugovor vrijedan 650 milijuna dolara za kupnju električne energije iz nuklearne elektrane Susquehanna, dok je Microsoft u rujnu potpisao 20-godišnji ugovor o kupnji energije iz nuklearne elektrane Three Mile Island u Pennsylvaniji.
Ako količina energije dobivena iz obnovljivih izvora energije ne bude dovoljna, ostatak potreba namirit će se prirodnim plinom jer je on manji zagađivač od ugljena.
IEA ne očekuje da će taj scenarij, u kojem je uz obnovljive izvore nužna i energija koja se dobiva iz plina, značajno utjecati na cijenu tog energenta na tržištu. Baš kao što će drugi, ekstremni scenarij u kojem plin nije ni potreban vršiti samo ograničen pritisak na rast cijena plina. U tom se scenariju pak povećava potražnja za materijalima poput litija i nikla koji su neophodni za vjetroelektrane i solarne panele.
"Njihova je eksploatacija izrazito koncentrirana u određenim državama, što ih čini posebno osjetljivima na poremećaje u opskrbnim lancima i geopolitičke napetosti. Međutim, kao i prirodni plin, za razliku od električne energije, ti su minerali relativno jednostavni za prijevoz među regijama", navode u istraživanju u sklopu Ekonomskog biltena. Zbog toga očekuju da će rast potražnje povezan s umjetnom inteligencijom biti skroman u odnosu na ukupnu veličinu tržišta tih materijala.
Države u kojima je koncentracija podatkovnih centara velika mogle bi se pak naći u problemu ako nacionalno tržište električne energije ne bude moglo zadovoljiti njihove potrebe.
Globalno tržište podatkovnih centara trenutačno vrijedi oko 52 milijarde eura, a predviđa se da će do 2030. godine doći do nevjerojatnih 300 milijardi dolara godišnje, uz godišnju stopu rasta od 10,2 posto. Sjedinjene Američke države najjači su igrač u svijetu, dok se jedan od najvećih podatkovnih centara na svijetu nalazi u Langfangu u Kini - Range International Information Hub, koji se prostire na površini od gotovo 6,3 milijuna kvadratnih metara. U regiji su glavni HUB-ovi podatkovnih centara Beč, Sofija i Atena.
I hrvatsko tržište podatkovnih centara doživljava značajan razvoj koji je potaknut rastućom digitalizacijom poslovanja i sve većom upotrebom cloud-usluga i umjetne inteligencije. Hrvatska trenutačno broji desetak podatkovnih centara i tvrtki povezanih s tom industrijom, uključujući telekom operatore. Većina se nalazi u Zagrebu, ali je otvaranje podatkovnog centra DC North u Varaždinu ipak pomoglo smanjiti sigurnosni rizik, koji nastaje zbog takve koncentracije.
Komentari
0