Potrošnja za obranu bit će i veća nego što Vlada planira

U ovoj godini rast hrvatskog BDP-a trebao bi usporiti na 3,2 posto, nakon prošlogodišnjih 3,8 posto, zbog umjerenijeg rasta osobne potrošnje i ulaganja te pojačane vanjske neizvjesnosti, procjenjuje agencija Fitch potvrđujući rejting zemlje A-, uz stabilne izglede.

Tu ocjenu koja podrazumijeva vrlo visoku vjerojatnost servisiranja dugova Fitch potkrepljuje procjenom da hrvatsko gospodarstvo i dalje raste snažnije od prosjeka zemalja eurozone, zahvaljujući snažnom rastu plaća, proračunskim poticajima i isplatama iz fondova EU, uz istodobnu predanost fiskalnoj disciplini. U sljedećoj godini rast bi trebao još malo usporiti, na oko 2,5 posto.

Kao rizik analitičari Fitcha izdvajaju veću ranjivost na nepovoljne vanjske šokove, s obzirom na to da je riječ o malom gospodarstvu. U usporedbi s ostalim zemljama s kojima dijeli ocjenu kreditnog rejtinga, navode, Hrvatska ima niži BDP po stanovniku za 24 posto.

S druge strane, u prilog joj ide to što su proteklih godina poboljšani institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja, pa je smanjen i zaostatak za zemljama u skupini.

- Rast trgovinskog protekcionizma predstavlja negativan rizik, uglavnom zbog sekundarnih učinaka, jer je izravna trgovinska izloženost SAD-u niska, navodi Fitch, ali istodobno ističe da bi očekivano fiskalno popuštanje radi povećanja potrošnje za obranu i infrastrukturu u Njemačkoj i EU "moglo podržati potražnju za hrvatskom robom i uslugama". Kada je riječ o izdvajanjima za obranu, vjeruju da će ona rasti i u Hrvatskoj u odnosu na Vladin plan da s prošlogodišnjih dva posto BDP-a dosegnu 2,5 posto 2027. godine.

- S obzirom na povećane geopolitičke rizike, pretpostavljamo da će Hrvatska povećati svoje rashode za obranu više nego što je trenutačno planirano, ocjenjuju u agenciji.

Geopolitički rizici

Nove geopolitičke okolnosti ovih je dana podcrtao i HNB kao glavni rizik za svoje ionako blago smanjene prognoze ovogodišnjeg rasta. Krajem prošle godine, i u središnjoj banci su očekivali da će stope rasta ove godine iznositi 3,2 posto, ali su ih smanjili na tri posto, ponajprije zbog slabljenja osobne potrošnje, povezanog s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače.

Ta bi kretanja trebala biti privremenoga karaktera, ali osobna potrošnja ostaje slabija nego lani zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka kućanstava. S druge strane, HNB također napominje da bi povećanje vojnih rashoda na razini EU u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo pozitivno utjecati na gospodarski rast.

Važan poticaj hrvatskom rastu ostaje povlačenje novca iz europskih fondova. Fitch podsjeća da je Hrvatska iz europskog fonda za oporavak i otpornost primila 4,5 milijardi eura od ukupne alokacije u iznosu od 10 milijardi eura, što odgovara iznosu od 11,7 posto BDP-a.

- Zemlja je na putu da apsorbira sva dostupna sredstva RRF-a do sredine 2026., ocjenjuju u Fitchu ističući da će dostupno financiranje EU biti važan pokretač rasta za Hrvatsku do 2030. Provedene reforme trebale bi poboljšati potencijal rasta i pomoći u rješavanju strukturnih izazova.

Kada je je riječ o proračunskom deficitu, navode, on je lani porastao na 2,1 posto zbog viših izdataka za plaće koji su dosegli 12,8 posto BDP-a, što je 1,5 postotnih bodova više nego godinu ranije. Procjenjuju da će proračunski deficit ove godine ostati na razini od 2,1 posto BDP-a, što je nešto niže od Vladine procjene od 2,3 posto, dok bi sljedeće godine trebao pasti na 1,7 posto.

Oporezivanja nekretnina puni proračun

U prilog poboljšanju fiskalne situacije navode oporezivanje nekretnina i kratkoročnog najma koje bi ove godine trebalo donijeti prihod od 0,3 posto BDP-a, a dodatni rast očekuje se u narednim godinama. Negativnim rizikom za svoju projekciju vide povećanu vanjsku neizvjesnost, ali i rast potrošnje uoči lokalnih izbora u svibnju.

Javni dug koji je lani pao na 57,4 posto, smatra Fitch, "u skladu s medijanom skupine zemalja s ocjenom A", a trebao bi se nastaviti smanjivati u ovoj i sljedećim godinama, iako blažim tempom. Do 2029. godine procjenjuju da će se spustiti na 53,5 posto BDP-a.

Ocjena budućeg kreditnog rejtinga ovisit će ponajprije o rastu ekonomije i fiskalnim okolnostima. Smanjivanje je moguće, napominje Fitch, ako gospodarstvo u srednjem roku bude raslo znatno slabije od sadašnjih procjena zbog, primjerice, "strukturnih šokova u ključnim sektorima i/ili narušene konkurentnosti", te ako se znatnije poveća javni dug. S druge strane, do povećanja rejtinga može dovesti znatnije smanjenje javnog duga u srednjem roku. U Fitchu bi pozitivno ocijenili "konvergenciju strukturnih pokazatelja", odnosno približavanje BDP-a po stanovniku i kvalitete sustava upravljanja zemljama s istom ocjenom rejtinga.