PRAVA PITANJA

Preporuke Vijeća EU: Za oporavak razrađeni javni projekti, ali treba gurati i privatna ulaganja

Reforme i investicije trebaju biti provedive do kraja kolovoza 2026., a isplate neće stizati automatski, nego na temelju ostvarenih ciljeva
Ilustracija
 Bruno Konjevic/Cropix
image
Plan oporavka

Kad govore o reformama i investicijama koje su predvidjeli u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), u Vladi se uvelike pozivaju i na "Specifične preporuke Vijeća EU" (CSR) koje je Hrvatska posljednjih godina primala u okviru Europskog semestra.

U pitanju je, moglo bi se reći, sukus javnih hrvatskih mana te prijedloga kako ih ukloniti ili umanjiti, a s izbijanjem pandemije koronavirusa pridodane su i preporuke vezane uz krizu koju je ona izazvala.

Odgovor na pandemiju

Od svih se država očekuje da se i u NPOO-u drže tih preporuka Vijeća EU, a pritom valja imati na umu da ono što zapišu, i reforme i investicije, bude provedivo do kraja kolovoza 2026. godine, što je rok predviđen europskim Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF). Također, isplate iz tog mehanizma neće stizati automatski, nego na temelju polugodišnjih zahtjeva za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o tome koliko se ostvaruju ciljevi NPOO-a.

Preporuke za Hrvatsku za 2020. i 2021. godinu nisu, naravno, neka neviđena mudrost, ali zanimljivo je na njih podsjetiti upravo sada jer je na tom temelju, među ostalim, Vlada dobar dio novca iz NPOO-a usmjerila u javni sektor.

U nekoliko točaka, a kad se izuzmu mjere direktno vezane uz odgovor na pandemiju, pod jedan stoji da se Hrvatska treba potruditi da ima održiv dug uz istodobno poticanje ulaganja. Potom da treba unaprijediti otpornost zdravstvenog sustava, promicati uravnoteženu zemljopisnu raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova te bolju suradnju upravnih tijela na svim razinama, kao i ulaganja u e-zdravstvo. Pod točkom dva se spominje jačanje mjera i institucija tržišta rada te poboljšanje adekvatnosti naknada za nezaposlene i minimalne zajamčene naknade. Također, treba povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama te promicati stjecanje vještina.

Pod tri se preporučuje nastavak mjera kojima se malim i srednjim poduzećima i samozaposlenim osobama osigurava dodatna likvidnost, dodatno smanjenje parafiskalnih nameta i regulatornih ograničenja tržišta roba i usluga. Potom se izričito kaže da treba "dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva". Također, kaže se da ulaganja valja usmjeriti u zelenu i digitalnu tranziciju, "osobito u okolišnu infrastrukturu, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi internet". Posljednja točka govori o povećanju učinkovitosti i kapaciteta javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini te unapređenju učinkovitosti pravosuđa.

Banski dvori stoga u kreiranju NPOO-a, koji bi idući tjedan napokon trebao biti na javnom savjetovanju, kako je najavio premijer, imaju pred sobom doista široko polje reformi, ali i mogućih investicija koje će potaknuti oporavak i gospodarski rast u roku od nekoliko godina. Što će izabrati i kako to upakirati da Plan dobije prolaznu ocjenu domaće javnosti i poduzetnika, ali i Europske komisije?

Široko polje reformi

U Bruxellesu obrazlažu da je, kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, važno dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja, ali i "promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi". Treba birati mudro, a ono što bi pritom Vlada svakako trebala staviti na vagu kad usmjerava milijarde kuna za oporavak i otpornost Hrvatske je upozorenje iz CSR-a da su "kontinuirani napori za jačanje okvira za sprečavanje i sankcioniranje korupcije ključni za oporavak nakon krize uzrokovane bolešću covid-19 i učinkovitu, odgovornu i transparentnu dodjelu i raspodjelu sredstava i resursa". Konstatira se tu također da, unatoč djelomičnoj provedbi nekoliko akcijskih planova, "problemi korupcije i sukoba interesa i dalje značajno pogađaju poduzetnike".

Šest komponenti Nacionalnog plana

Komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prema onome što je Vlada dosad objavila, su: 1. Gospodarstvo; 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina; 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje; 4. Tržište rada i socijalna zaštita; 5. Zdravstvo; 6. Inicijativa: Obnova zgrada (nakon potresa). Prvi nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je poslan u Bruxelles u prosincu prošle godine, prema tim je komponentama uključivao ulaganja u ukupnoj vrijednosti od oko 120 milijardi kuna, što daleko premašuje bespovratni iznos od oko šest milijardi eura ili 45 milijardi kuna koji je Hrvatskoj dostupan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 17:54