Najavljeni štrajk sindikata javnih službi izazvao je mnogo polemičnih tonova u javnosti, no problem je što ni sindikati ni Vlada nisu predstavili detaljnije i konkretnije izračune o kretanju plaća u javnom i privatnom sektoru ili usporedbu relevantnih zanimanja u privatnom sektoru s takvim zanimanjima u javnim službama.
Naime, samo bi na osnovi takvih analiza građani mogli donijeti informiranu odluku i stav prema tim akcijama, u kojima sindikati traže da se u idućoj godini, umjesto predviđenih tri posto, plaće za njih povećaju 5,8 posto. Zbog toga smo pokušali dobiti barem dio tih podataka.
Važne razlike
Prosječna nominalna bruto plaća u privredi, bez javnih i državnih službi, 2008. je iznosila 7298 kuna, a u prvih osam mjeseci ove godine bila je, u prosjeku, na razini od 8128 kuna, odnosno zabilježeno je povećanje od 830 kuna. Također, prosječna nominalna bruto plaća u javnim i državnim službama 2008. iznosila je 8207 kuna, a u prvih osam mjeseci ove godine prosjek je iznosio 9337 kuna, odnosno bruto plaća se povećala za 1130 kuna. U relativnim odnosima, bruto plaće u privredi rasle su 11,3 posto, a u javnim i državnim službama 12,1 posto. To su podaci koje smo dobili od Matije Kroflina, glavnog ekonomista Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nemaju dodatne izračune, iz Ministarstva rada također nismo uspjeli dobiti potrebne analize, a ekonomisti poput eksperta Danijela Nestića s Ekonomskog fakulteta nisu radili nove, detaljnije analize. Upravo je Nestić prije tri godine izradio izvrsnu studiju, čiji su rezultati pokazali da je 2000. prosječna plaća u javnom sektoru bila gotovo 40 posto veća nego u privatnom, ali da se ta razlika smanjila na oko 25 posto u 2008. i 2012.
No, detaljnija Nestićeva analiza, koja je uzela u obzir razlike u plaćama korigirane za međusektorske razlike u karakteristikama radnika i radnog mjesta, pokazala je da je prilagođena premija u korist javnog sektora, u odnosu na privatni, 2000. iznosila 18 posto, a tijekom promatranog razdoblja kontinuirano se smanjivala te je 2012. bila pet posto.
Brojke za period od 2008. do 2018. pokazuju pak da je prije deset godina prosječna plaća u javnom sektoru bila 11,1 posto veća od one u privredi, a u 2018. je veća za 13 posto. No, ne znamo što bi pokazala analiza koja bi uzela u obzir razlike u plaćama korigirane za međusektorske razlike u karakteristikama radnika i radnog mjesta.
Račun sindikata
Matija Kroflin napominje da su zbog brojnih metodoloških problema sindikati i Vlada još 2009. pribjegli tome da uspoređuju plaće početnika s VSS-om u javnoj službi s prosječnom plaćom u privredi. - Sukladno toj metodologiji, paritet između VSS početnika u javnoj službi i prosječne plaće u privredi je danas takav da bi osnovica trebala porasti za 18,8 posto da bi se ti omjeri vratili na razinu iz 2008., pod uvjetom da se prosječna plaća u privredi u 2008. umanji za 8,1 posto kako bi podaci za prosječnu plaću u privredi iz 2008. zbog metodološke promjene iz 2016. mogli biti usporedivi s današnjima - rekao je Kroflin.
Princip vezanja plaća je loš
- Privatni i javni sektor ne mogu se jednoznačno uspoređivati i njihova usporedba u ukupnim prosjecima i analizama ne daje točne rezultate. Zalažemo se za to da se i u javnoj upravi, koja je također na otvorenom tržištu, plaće i nagrade zaposlenicima tog sektora definiraju shodno tržišnim principima, a ne kao što je to danas slučaj, da se za isto radno mjesto prima ista plaća bez obzira na učinak - komentar je Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, na ovu temu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....