Pršuti imaju veliki potencijal i u turizmu, jer moderni turisti traže autentičan doživljaj

Šampionom Dana hrvatskog pršuta proglašen je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran. „Ovo je veliki podstreh za daljnji rad. Mi smo mala obiteljska tvrtka, 12 godina smo posvećeni proizvodnji i ovo nam uistinu znači puno s obzirom na to da su u konkurenciji bili svi zaštićeni pršuti," rekao je vlasnik Zoran Ćevida na skupu u Zagrebu koji je okupio najbolje proizvođače pršuta iz Istre, Drniša i Dalmacije i s Krka.

Iako je u prošloj godini porastao izvoz proizvoda od plećke i buta 59 posto, Hrvatska je nažalost još uvijek veliki uvoznik pršut. ''Brojke kažu da smo prije pet godina imali proizvodnju od 250 tisuća pršuta da bismo danas bili na 400 tisuća. To je veliki rast od šezdesetak posto. To se ostvarilo mukotrpnim radom i velikim investicijama, možda i najvećim u sektoru prehrambene industrije, koje iznose više od 40 milijuna eura. Najveći uspjeh je što je udio domaće sirovine u našim pršutanama u proteklih pet godina porastao s desetak posto na više od 50 posto“, istaknuo je Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta, osnovanog s ciljem povećanja konkurentnosti uz zajednički nastup na domaćem i europskom tržištu.

Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK upozorio je kako hrvatski pršut u budućnosti mora postati konkurentan i izvozno orijentiran proizvod. "Zbog senzorskih svojstava, specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne kemije, i dodataka konzervansa, hrvatski pršuti u trendu su s najvišim standardima sigurnosti i kvalitete hrane. Osim izvoznog potencijala, imaju i veliki potencijal za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu, jer moderni turisti traže autentičan doživljaj i upravo kroz eno i gastro ponudu mogu najbolje upoznati način života, običaje i bogatu tradiciju stanovništva na određenoj destinaciji'', rekao je Kovačević, naglasivši kako je preduvjet konkurentnost, za što su nam potrebne investicije i novi proizvodni kapaciteti, jer ne podmirujemo niti 50% vlastitih potreba.

Kao jedan od preduvjeta za konkurentnost, prema Kovačevićevom mišljenju, je i povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje. ''I to namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut, vrhunske arome, okus i mirisa uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa'' dodao je, pozvavši ministarstvo da zajedno stvore program potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki.

„Izvješće EU komisije bilježi pozitivne trendove u svinjogojskoj proizvodnji. ali to ne znači da ćemo odustati od potpora. Svinjogojska proizvodnja je strateška proizvodnja koju ministarstvo i nadalje planira razvijati te financijski podupirati", rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.