Summit u Ateni

Pušenje je postao društveni problem: ‘Na liječenja radi cigareta trošimo više nego na obrazovanje‘

Oko dva posto svjetskog BDP-a odlazi na liječenje zdravstvenih posljedica pušenja

Ilustracija

 Nikolai Chekalin/Alamy/Profimedia

Pušenje je štetno ne samo za zdravlje pojedinca, nego i za ekonomiju društva u kojem živi. Oko dva posto svjetskog BDP-a odlazi na liječenje zdravstvenih posljedica pušenja, što je više nego se, primjerice, izdvaja za obrazovanje. Ako se takav trend nastavi, bit će potrebno još više sredstava za liječenje, drugi sektori dobivat će sve manje, a pušenje od individualnog postati društveni problem. Važna je to poruka Andrzeja Fala, predsjednika Poljskog društva za javno zdravstvo, koji je na šestom atenskom Summitu o smanjenju štete od duhana govorio o tome kako stvoriti "ne-pušačko društvo."

- Iznos koji izdvajamo za zdravstvo mogao bi se smanjiti kada bi se smanjio broj pušača. Edukacija je najbolji način za prevenciju i ona mora krenuti već u vrtiću, a najveća podrška potrebna je upravo na one koji žele prestati pušiti - istaknuo je.

Njegova se zemlja suočava s velikim brojem oboljelih od bolesti povezanih s konzumacijom alkohola i cigareta. Rješenje vidi u klinikama za prevenciju, smanjenje dostupnosti cigareta tako da se smanji broj lokacija i prodavaonica na kojima se mogu kupiti te povećanje poreza.

Stanje je i u Hrvatskoj zabrinjavajuće - svaki treći Hrvat puši, a jedno od dvoje pušača umrijet će zbog bolesti koje uzrokuje ta ovisnost. U prosjeku, pušači umiru čak deset godina ranije od nepušača.

- Hrvatsko zakonodavstvo slijedi europsku Direktivu o duhanskim proizvodima, ali smanjenje štetnosti pušenja još uvijek nije prihvaćeno kao koncept, niti je on proširen među zdravstvenom zajednicom i u javnosti - istaknuo je Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a u svojoj prezentaciji na Summitu.

Koncept smanjenja štetnosti pušenja odnosi se na pronalazak alternativa klasičnim cigaretama koje s vremenom mogu dovesti i do potpunog prestanka pušenja. Alternative dolaze u obliku električnih cigareta, grijanog duhana ili nikotinskih vrećica jer stručnjaci naglašavaju da su tvari koje nastaju izgaranjem štetnije od samog nikotina koji izaziva ovisnost. Prema podacima koje je predstavio Stevanović, polovica pušača cigareta zabrinuto je za svoje zdravlje, a čak 58 posto njih je zainteresirano za prelazak druge nikotinske proizvode koji su manje štetni. Ipak, samo devet posto njih misli da dobiva dovoljno informacija o zamjenskim nikotinskim proizvodima.

- Naša dužnost kao doktora je da sudjelujemo u informiranju pacijenata koji puše o znanstveno utemeljenim činjenicama o smanjenoj štetnosti takvih proizvoda u odnosu na cigarete - poručio je. Okupljenim stručnjacima ujedno je predstavio Hrvatsku udrugu za smanjenja šteta po zdravlje (HaRPH) koja okuplja zdravstvene radnike, ali i stručnjake iz drugih područja poput farmacije, farmako-ekonomike i edukacije.

- HaRPH u suradnji s Hrvatskim društvom za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva razvija matematički model za predviđanje toga kako bi prelazak pušača na grijani duhan utjecao na budžet zdravstvenog sustava pod pretpostavkom da se za to odluči 10, 25 ili 50 posto pušača - najavio je Stevanović koji je predsjednik HaRPH-a.

Potpuni prestanak pušenja uvijek je najbolja opcija jer i zamjenski proizvodi utječu na pluća i krvožilni sustav, ali su ipak manje štetni što je posebno važno za one koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti. Općenito, stariji pušači imaju manje motivacije za prestanak pušenja, najčešće zbog užitka koje im ono donosi, a dijelom i neinformiranosti.

Mnogi misle da je primjerice grijani duhan jednako štetan kao cigareta jer ne znaju da se najviše štetnih tvari oslobađa upravo kad cigareta izgara. Na Summitu u Ateni više je puta naglašeno da na alternative klasičnim cigaretama treba gledati kao na svojevrsno sredstvo koje može pomoći u prestanku pušenja ili smanjivanju štete po zdravlje kod onih koji ne mogu prestati. Nikako ih se ne bi trebalo promovirati kao prihvatljivu, zdravu varijantu pušenja.

- Većina onih koja koristi električne cigarete je pušila i ranije, ali ima i onih koji su one bile prvi nikotinski proizvod. Ne možemo biti sigurni bi li oni svako počeli pušiti i da ne postoje e-cigarete ili su počeli pušiti upravo zbog njih - rekao je Tim Phillips, direktor tvrtke za istraživanje tržišta Tamarind Intelligence koja već deset godina prikuplja podatke o alternativama duhanu. Trenutno se vrijednost tržišta tih proizvoda procjenjuje na oko 56 milijardi dolara, što je i dalje značajno manje od vrijednosti duhanske industrije, a u svijetu ima oko 100 milijuna korisnika - najmanje u Latinskoj Americi u kojoj su često zabranjeni. Europa pak ne gleda blagonaklono na njih zbog toga što jednokratne e-cigarete stvaraju nepoželjni plastični otpad, a njihova niska cijena i okusi ujedno su posebno privlačni mladima.

- Ipak, sve je više znanstvenih dokaza u prilog tome da su ti proizvodi zaista manje štetni od cigareta i da mogu pomoći u prestanku pušenja. Najvažnije je govoriti o tome kako bi javnost dobila što više informacija pa će onda i regulatori to slijediti - zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 17:23