PROJEKCIJE

Razlika u cijeni plina u ljetnoj i zimskoj sezoni neće motivirati trgovce da skladište plin

Iva Vrkić iz Odjela za upravljanje portfeljem Prvog plinarskog društva iznijela je svoje projekcije očekivanja o kretanju cijene strateški važnog energenta u narednim mjesecima



 
 Nikola Vilic/ Cropix

Na nedavno održanom Plinarskom forumu jedna od upućenijih osoba u Hrvatskoj koje prate kretanje cijene plina na europskom i svjetskom tržištu - Iva Vrkić iz odjel za upravljanje portfeljem Prvog plinarskog društva - ustvrdila je da ove godine razlika u cijeni plina u ljetnoj i zimskoj sezoni (tzv. summer-winter spread) neće motivirati trgovce plinom da skladište plin. Upravo zato što je, kako kaže, taj spread nedovoljan da bi trgovci plinom nešto zaradili. "Nedovoljan je zato što su skladišta prazna. Zbog niske razine zapunjenosti skladišta i eventualne pojačane potražnje za vrijeme ljeta za plinom zbog proizvodnje električne energije, vjerojatno će se dogoditi da će cijene plina rasti. Kako budu ljetne cijene rasle, tako će se topiti njihova razlika u odnosu na zimske cijene. Tako da pretpostavljamo da cijene na ljeto neće padati nego će ostati na sadašnjoj razini ili će čak i nešto narasti. U tom slučaju će se summer-winter spread još više smanjivati", istaknula je Iva Vrkić.

Dinamično razdoblje

Osvrćući se na kretanje cijene plina u posljednjih godinu dana, Iva Vrkić je kazala da je, što se tiče europskog tržišta, vidljivo da se nalazimo u vrlo brzom i dinamičnom razdoblju te da svjedočimo velikim cjenovnim oscilacijama. U travnju prošle godine imali smo cijene plina od šest eura po MWh, a trenutačno one premašuju 21,5 eura po MWh. Gledajući cijene plina na TTF burzi, koja je najaktivnija burza plina u Europi i svakako je dobar pokazatelj za praćenje svih ostalih zbivanja vezanih uz kretanje cijene plina, vidimo da smo prošle godine imali povijesno niske cijene plina, a u travnju ove godine imamo oko 250 posto višu cijenu plina. Takva ogromna promjena, i to u samo godinu dana, može izazvati velike potrese. Ne samo na plinskom tržištu nego i na bilo kojem drugom tržištu. Zamislite, recimo, da je cijena osnovnih životnih namirnica poput kruha i mlijeka porasla za više od 200 posto", istaknula je Iva Vrkić koja je dodala kako to nisu male promjene, ali su realnost u kojoj se posluje.

U takvoj situaciji je naglasila da trgovci i distributeri plinom moraju biti spremni na sve rizike i nastojati sve te rizike minimalizirati.

Da bi se dobila šira slika, potrebno je pogledati kretanje cijene plina u posljednjih pet godina.

"Uspoređujući cijene s TTF burze i austrijskog VTP-a, nama u Hrvatskoj vrlo važne i najbliže burze plina, uvjerit ćemo se da su cijene, odnosno njihovo kretanje, pokazale sva moguća različita lica. Svjedočili smo povijesno niskim cijenama u proljeće i ljeto prošle godine, svjedočili smo mirnijim razdobljima, ali i razdobljima značajnih odstupanja i rasta cijena plina. Sjetimo se kraja 2017. godine, kada su se cijene udvostručile u samo jednom danu da bi početkom 2018. godine bio dosegnut povijesni maksimum cijene plina na TTF burzi, kada je cijena prešla 80 eura po MW satu. Povijesni maksimum dosegnut je 1. ožujka 2018. Na tako visoku cijenu plina utjecala su prazna skladišta krajem zime, a, s druge strane, temperature su bile niske pa je nedostajalo plina. Pored toga, u Norveškoj su u proizvodnji najavili izvanredne radove na održavanju sustava. Sve je to rezultiralo velikim nedostatkom plina koji je bilo gotovo nemoguće nadomjestiti. To je jedan od primjera zašto je došlo do naglih skokova", podsjetila je Iva Vrkić te dodala da se cijene plina vežu i uz kretanje cijena na tržištu nafte i ugljena. "Možemo se uvjeriti da u situaciji kada cijene nafte padaju ili rastu takav trend prate i cijene plina", napomenula je Vrkić.

image
Bruno Konjevic/Cropix

Koliko su oscilacije u cijeni plina bile velike vidljivo je da se za vrijeme lockdowna odnosno početkom pandemije COVID 19 cijene plina u proljeće prošle godine krenule jako padati da bi taj pada u ljeto prošle godine dotakao povijesni minimum.

Iva Vrkić pojašnjava da se posebna pozornost mora obratiti na jesen prošle godine kada su se krivulje TTF i VTP burzi presjekle, odnosno, kada su cijene plina na TTF burzi narasle iznad razine cijena na VTP burzi što nije baš uobičajen slučaj. Uobičajene pozicije su takve da su cijene na TTF burzi ispod cijena na VTP burzi.

Na negativne trendove u ovoj plinskoj godini što se tiče cijene plina prema tumačenju Ive Vrkić dosta je utjecao je i blag početak zime. Cijene početkom plinske godine držale su konstantu od po oko 15-tak eura po MWh i to do kraj 2020 godine.

"Čak nije bilo niti uobičajenih skokova koji u pravilu obilježavaju početak sezone grijanja. Osim blagog početka zime razloge možemo naći i u zapunjenosti europskih skladišta plinom. Većina skladišta u europskim zemljama sada su stavljena u povlačenje dok smo jedino mi u Hrvatskoj. Talijani i Mađari krenuli skladišta u utiskivanje. U svemu ovome je važno da je razina zapunjenosti skladišta Istočnoj Europi veća od 30 posto s tim da obratiti pozornost na Mađarsku gdje je razina zapunjenosti skladišta plina gotovo 50 posto.Slično je i u Ukrajini koja je postala interesantna trgovcima plinom u posljednjih godinu dana zbog izuzetno povoljne cijene skladištenja.Razina zapunjenosti ukrajinskih skladišta bila je u prošloj godini na višoj razini od ostatka Europe", pojašnjava Iva Vrkić koja smatra da je viša razina zapunjenosti skladišta plina u srednjoj i istočnoj Europi uspjela početkom ove godine održati razinu cijena na VTP na nešto nižoj razini u odnosu na TTF, kada su cijene općenito skočile zbog povećanja potražnje za LNG u Aziji. Situacija povećane potražnje za LNG-em u Aziji dovela je do rekordnog uvoza ukapljenog prirodnog plina iz Amerike u Aziju, smanjenog uvoza u Europu te rasta cijena LNG-a na globalnom tržištu. Opskrba LNG-em za europske terminale pala je 40 posto u odnosu na isto vrijeme godinu prije.

"Manjak ponude se više osjetio na TTF-u nego na VTM burzi jer su skladišta na zapadu Europe bila praznija nego u istočnom i središnjem dijelu Europe", napominje Vrkić.

Prazna skladišta

Što se tiče ovog ljeta nakon svega što se događa Vrkić kaže da se ovo ljeto ne može očekivati pad cijene plina. "Prilikom donošenja odluke o skladištenju plina, trgovci plinom uvijek gledaju Summer Winter spread. Vidljivo je da je on ove godine dosta nizak, što vlasnike skladišta plina dovodi u velike probleme jer teško uspiju prodati skladišne kapacitete. Ako znamo da je cijena skladišta plina u Europi otprilike na razini od dva eura po MGh a prisjetimo se da je prošle godine Summer Winter spread bio velik i u nekim periodima je cijena prelazila četiri eura po MWh, logično je da su skladišta bila pretrpana što se odrazilo na rast potražnje u prvom kvartalu 2020. godine. Pitanje je što bi se dogodilo da su skladišta bila prazna kako je bilo prije dvije godine. Možda bi svjedočili situaciji iz ožujka 2018. godine kada je cijena plina na ITF skočila na 80 eura ili nešto drugo. Tko zna? Međutim, sa sigurnošću možemo znati da ove godine Summer Winter spread neće motivirati trgovce plinom da skladište plin upravo zato što je taj spread nedovoljan da bismo nešto zaradili. Nedovoljan je zato što su skladišta prazna.", zaključuje Iva Vrkić.

U ljeto 2020. cijena je bila na povijesnom minimumu

Da bi se dobila šira slika, potrebno je pogledati kretanje cijene plina u posljednjih pet godina. "Uspoređujući cijene s TTF burze i austrijskog VTP-a, nama u Hrvatskoj vrlo važne i najbliže burze plina, uvjerit ćemo se da su cijene pokazale sva moguća različita lica. Svjedočili smo povijesno niskim cijenama u proljeće i ljeto prošle godine, svjedočili smo mirnijim razdobljima, ali i razdobljima značajnih odstupanja i rasta cijena plina. Sjetimo se kraja 2017., kada su se cijene udvostručile u samo jednom danu da bi početkom 2018. bio dosegnut povijesni maksimum cijene plina na TTF burzi, kada je cijena prešla 80 eura po MW satu. Povijesni maksimum dosegnut je 1. ožujka 2018. Na tako visoku cijenu plina utjecala su prazna skladišta krajem zime, a, s druge strane, temperature su bile niske pa je nedostajalo plina. Pored toga, u Norveškoj su u proizvodnji najavili izvanredne radove na održavanju sustava. Sve je to rezultiralo velikim nedosta-tkom plina koji je bilo gotovo nemoguće nadomjestiti. To je jedan od primjera zašto je došlo do naglih skokova", podsjetila je Iva Vrkić te dodala da se cijene plina vežu i uz kretanje cijena na tržištu nafte i ugljena. "Možemo se uvjeriti da u situaciji kada cijene nafte padaju ili rastu, takav trend prate i cijene plina", napomenula je Vrkić. Tijekom lockdowna odnosno početkom pandemije covida-19 cijene plina lani u proljeće počele su jako padati da bi taj pad u ljeto prošle godine dotakao povijesni minimum. Koliko su oscilacije u cijeni plina bile velike, vidljivo je iz tog primjera. Iva Vrkić pojašnjava da se pozornost mora obratiti i na jesen prošle godine kada su se krivulje TTF i VTP burzi presjekle,što nije baš uobičajen slučaj. Uobičajeno su takve da su cijene na TTF burzi ispod cijena na VTP burzi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 16:50