LOŠI TRENDOVI

Razotkriveni alarmantni podaci: Ovo se u Hrvatskoj nije dogodilo još od kolovoza 2021.

Dok je uvoz struje u lipnju porastao 35 posto u odnosu na svibanj, uvoz nafte ‘skočio‘ je 164 posto

Ilustrativna fotografija

 Damir Skomrlj/Cropix/Cropix

Uvoz električne energije na domaće tržište, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), povećan je u lipnju ove godine u odnosu na prethodni mjesec za 35 posto zahvaljujući, uz ostalo, padu domaće proizvodnje i rastu potrošnje zbog početka toplinskog vala.

Domaće elektrane, izračunao je DZS, proizvele su u lipnju 943 gigavatsata struje, što je osam posto slabiji rezultat u odnosu na svibanj. Potrošnja struje u promatranome razdoblju porasla je za šest posto. Kada se lipanjska domaća proizvodnja struje usporedi s istim razdobljem prošle godine, pad je još izraženiji i iznosi 28 posto.

image


Dalekovod na obroncima Mosora

Bozidar Vukicevic/Cropix

Među domaćim elektranama najviše su, u usporedbi svibnja i lipnja ove godine, ‘podbacile‘ vjetroelektrane koje su proizvele 113 gigavatsati struje ili 40 posto manje nego u svibnju. Budući da je i prošle godine zabilježen međumjesečni pad proizvodnje u vjetroparkovima u lipnju od 34 posto, očito je riječ o sezonskom trendu.

Sunčane elektrane imale su u lipnju očekivani rast proizvodnje u odnosu na svibanj jer se svaki mjesec povećava broj instaliranih solara u nas. Dok su, primjerice, u srpnju prošle godine solari proizveli 23 gigavatsata struje, u lipnju ove godine istovrsni pokazatelj iznosio je 71 GWh, uz rast od šest posto u odnosu na prethodni mjesec.

image

Solar panels are seen at dusk in the Tengger Desert Solar Park in China‘s northern Ningxia region on August 21, 2024. (Photo by GREG BAKER/AFP)

Greg Baker/Afp

Uvoz radi izvoza

Najveći domaći opskrbljivači tržišta električnom energijom, hidroelektrane, u lipnju su u ‘mrežu‘ isporučili 531 gigavatsat struje, što je za 15 posto bolji rezultat u odnosu na svibanj, ali i za 20 posto manja proizvodnja nego u lipnju prošle godine. I potonji podatak posvjedočio je da su visoke lipanjske temperature i manjak oborina značajno utjecali na domaću energetiku.

Istodobno s rastom uvoza, u lipnju je ‘skočio‘ i izvoz električne energije. U promatranome razdoblju izvezena su 773 gigavatsata struje, što je povećanje od 31 posto u odnosu na izvoz u svibnju ove godine. Od početka ove godine udio izvoza u ukupnoj raspoloživoj električnoj energiji na našem tržištu kreće se oko 45 posto na mjesečnoj razini.

Osim električne energije, i druge sastavnice domaćeg ‘energetskog miksa‘ bilježe u lipnju rast uvoza, prije svega sirova nafta. Lipanjski uvoz nafte dosegnuo je 235 tisuća tona, što je povećanje u odnosu na svibanj za čak 164 posto, a u odnosu na lipanj prošle godine za također respektabilnih 30 posto. Prema podacima DZS-a, u odnosu na lipanj ove godine veća mjesečna količina nafte u Hrvatsku nije uvezena još od kolovoza 2021. kada je priteklo 309 tisuća tona nafte.

U očekivanju nove sezone grijanja porastao je u lipnju, u odnosu na prethodni mjesec, i uvoz plina i to za 45 posto. Zalihe plina, navodi DZS, povećane su u istome razdoblju za 53 posto. Gledajući i količine plina koje su u lipnju bile stavljene na tržište, i uspoređujući sve te pokazatelje s prošlogodišnjim podacima DZS-a, opskrba plinom za jesen i zimu ide po planu.

image

Zrnovnica, 030223.
Radovi na dalekovodu.
Foto: Bozidar Vukicevic/CROPIX


Bozidar Vukicevic/Cropix

Dugogodišnji pad

Domaća proizvodnja nafte i plina u lipnju i srpnju je nastavila dugogodišnje trendove opadanja. S domaćih naftnih polja priteklo je u lipnju 40 tisuća tona sirove nafte. U prvoj polovici ove godine prosječni mjesečni ‘output‘ s domaćih naftnih polja iznosio je 41 tisuću tona, a u istome razdoblju prošle godine istovjetni prosjek iznosio je 43 tisuće tona. Sličan je trend i u domaćoj proizvodnji plina, koja je u srpnju zabilježila produkciju od 55 milijuna kubičnih metara. Dok je u prvih šest mjeseci ove godine prosječna domaća proizvodnja plina iznosila 56 milijuna kubičnih metara mjesečno, u prvoj polovici 2023. s domaćih plinskih polja u plinovode je prosječno isporučivano 59 milijuna kubičnih metara plina.

Prema podacima Energetskog instituta "Hrvoje Požar", u 2022. s domaćih plinskih polja na tržište je stavljeno 745 milijuna kubičnih metara plina, dok je, na primjer, 2016. istovrsna proizvodnja dosegnula 1,6 milijardi kubičnih metara. Više od milijun tona sirove nafte godišnje domaća naftna polja isporučivala su do 2003. kada se ‘output‘ prvi put smanjio ispod te razine i nastavio padati sve do 2022. kada je zabilježena proizvodnja od 548 tisuća tona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 09:27