Analiza MMF-a

Rizik tranzicije na e-vozila: Europski BDP rast će 1,45 % godišnje, a ekonomija SAD-a 2,29 %

Najveći trošak platile bi zemlje srednje Europe koje imaju snažan automobilski sektor, do 1,5 posto BDP-a tijekom pet godina

Tvornica električnih automobila (ilustracija)

 Adek Berry/Afp

Tranzicija na električna vozila, ocjenjuje MMF, imat će globalne i regionalne makroekonomske implikacije, uz dalekosežne posljedice na obrasce ulaganja, proizvodnju, međunarodnu trgovine i zapošljavanje. Kineska dominacija tržištem smanjit će značaj velikog i međusobno povezanog automobilskog sektora u Europi, ali posljedice u dugom roku ipak ne bi trebale biti negativne za europsku ekonomiju.

U scenariju da udjel kupnje kineskih automobila u EU poraste za 15 posto tijekom pet godina, trošak promjene kratkoročno bi bio malen, u rasponu od 0,2 do 0,3 posto BDP-a, a dugoročno blizu nule, stoji u MMF-ovu radu "Europski prijelaz na električna vozila usred intenziviranja globalnog natjecanja". Međutim, utjecaj promjena značajno se razlikuje među zemljama.

"Nepovoljni kratkoročni učinci značajniji su za manja gospodarstva koja se uvelike oslanjaju na automobilski sektor, uglavnom u srednjoj Europi", stoji u radu autora Philippea Wingendera i drugih. Gubitak BDP-a u njihovom slučaju kretao bi se u rasponu od 1 do 1,5 posto tijekom pet godina.

Automobilski sektor poznat je kao kapitalno intenzivan, s visokim ulaganjima, uključujući inovacije, s kvalificiranom radnom snagom i s plaćama koje odražavaju visoku dodanu vrijednost po radniku. Stoga njegovo smanjivanje podrazumijeva postupnu preraspodjelu radne snage prema manje kapitalno intenzivnim sektorima, s nižom dodanom vrijednosti po radniku. S druge strane, naglašavaju autori studije, porastao bi priljev kineskih izravnih stranih ulaganja koji bi imao za posljedicu rast proizvodnje kineskih električnih vozila u srednjoeuropskim zemljama. To bi nadoknadilo gubitke u tim gospodarstvima te potaknulo njihov prelazak s opskrbnih lanca proizvodnje motora s unutarnjim izgaranjem prema električnim vozilima.

image

Proizvodnja automobila (ilustracija)

Profimedia/Mark Andrews/alamy/alamy/p

Analiza MMF-a također naglašava da uvoz električnih vozila iz Kine "ublažava kompromise između ekonomskih i klimatskih ciljeva". Ako bi taj uvoz bio manji, klimatske politike moraju biti strože. Pored toga, očekuje se da će prijelaz na električna vozila imati implikacije izvan proizvodnje automobila, osobito na energetski sektor te na potražnju za mineralima. Protekcionističke politike, poput carina na kineska električna vozila, samo bi povećale troškove prijelaza na električna vozila.

Upravo uvođenje carina između SAD-a, EU i Kine MMF navodi kao jedan od rizika za svoje prognoze rasta globalnog BDP-a od 3,2 posto ove i sljedeće godine. Dok SAD ostaje predvodnik rasta, u svojim jesenskim ekonomskim prognozama MMF navodi da će gospodarstvo eurozone ove godine rasti po stopi po 0,8 posto, što je 0,1 postotni bod niže od srpanjskih procjena, a nagodinu 1,2 posto. Najveći uteg i dalje predstavlja njemačka ekonomija, koja će ove godine stagnirati, ali sljedeće godine trebala bi rasti 0,8 posto.

Osim rasta protekcionizma, kao rizike za globalni rast MMF izdvaja smanjenje migracija te previranja na financijskim tržištima koja bi mogla dovesti do zaoštravanja financijskih uvjeta. Ako se ostvare svi ti rizici, procjena je da bi globalni rast sljedeće godine bio manji za 0,8 posto te za 1,3 posto u 2026.

Do kraja ovog desetljeća, pak, MMF predviđa daljnje produbljivanje jaza između europskog i američkog gospodarstva. Dok bi europski BDP do 2029. godine trebao rasti po godišnjoj stopi od 1,45 posto, u SAD-u bi trebao iznositi 2,29 posto. Razlozi tome uglavnom su poznati, poput starenja radne snage i niske produktivnosti u Europi.

image

Električni automobili čekaju na ukrcaj na brod

-/Afp

Alfred Kammer, direktor odjela MMF-a za Europu, rekao je za FT da "temeljni" europski problemi sežu desetljećima unatrag, naglašavajući da je BDP po radniku (prilagođen kupovnoj moći) u četiri europske zemlje - Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj - danas 20 posto niži nego u SAD-u, a još krajem milenija bio je na istoj razini.

Loši izgledi Europe povezuju se s brojnim čimbenicima kao što su niska poslovnih ulaganja i premala prekogranična aktivnost. Ktome, u Europi je slaba industrija rizičnog kapitala, a udio novih tvrtki, starih do pet godina, upola je manji nego u SAD-u. Fond je podržao izvješće bivšeg predsjednika ECB-a Marija Draghija, objavljeno u rujnu, u kojem se tvrdi da EU mora više ulagati i povećati konkurentnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:36