Rodna nejednakost u plaćama: Žene i dalje zarađuju manje, ali u nekim sektorima nadmašuju muškarce za četrdeset posto

Unatoč pozitivnim pomacima, rodna neravnopravnost u plaćama i dalje je izražena u Hrvatskoj. Najnovije istraživanje servisa MojaPlaća, koje provodi Alma Career Croatia (poznata po brendu MojPosao), pokazuje da žene u prosjeku zarađuju četrnaest posto manje od muškaraca. Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je tisuću četiristo devedeset osam eura, dok su žene u prosjeku zarađivale tisuću dvjesto osamdeset devet eura.

Razlike u plaćama rastu s godinama

Najmanja razlika u primanjima zabilježena je među najmlađim zaposlenicima – žene u dobi od sedamnaest do dvadeset četiri godine zarađuju trinaest posto manje od svojih muških kolega. No, s godinama jaz raste – u dobnoj skupini od dvadeset pet do trideset četiri godine razlika se povećava na četrnaest posto, dok je najveća u skupini od trideset pet do četrdeset četiri godine, gdje muškarci zarađuju čak dvadeset jedan posto više. Ovaj trend se povezuje s razdobljem kada žene češće uzimaju pauzu zbog rodiljnog dopusta i obiteljskih obveza, dok muškarci nastavljaju s karijernim napretkom. U kasnijim fazama radnog vijeka (četrdeset pet do pedeset četiri godine) razlika iznosi devetnaest posto, dok kod zaposlenika starijih od pedeset pet godina pada na dvanaest posto.

Iskustvo donosi veći jaz

Uz dob, radno iskustvo je ključni faktor u razlikama u plaćama. Muškarci s manje od godinu dana staža u prosjeku zarađuju deset posto više od žena, dok među zaposlenicima s tri do pet godina iskustva ta razlika raste na šesnaest posto. Najveći jaz uočava se među onima s više od šest godina iskustva – u toj skupini muškarci su u prosjeku plaćeni devetnaest posto više.

Regije s najvećim razlikama

Rodna neravnopravnost u plaćama nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske. Najveće razlike zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji (muškarci zarađuju dvadeset tri posto više), dok su najmanji jaz imale Virovitičko-podravska (pet posto) i Koprivničko-križevačka županija (četiri posto). U Zagrebu muškarci u prosjeku zarađuju sedamnaest posto više od žena, što je nešto iznad nacionalnog prosjeka.

Najveće razlike u IT sektoru i prodaji

Promatrajući razlike po sektorima, najveći jaz u plaćama prisutan je u prodaji (dvadeset dva posto), IT industriji (devetnaest posto) te turizmu i ugostiteljstvu (osamnaest posto). S druge strane, najmanje razlike bilježe sektori proizvodnje i distribucije energije, vode i otpada (osam posto), proizvodnje i zanatskih usluga (deset posto) te zdravstva i socijalne skrbi (jedanaest posto).

Privatni i javni sektor: Tko je pravedniji?

U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene šesnaest posto manje, dok u domaćim privatnim kompanijama ta razlika iznosi trinaest posto. U državnim poduzećima jaz je nešto manji i iznosi osam posto, dok je najmanja razlika u javnoj i lokalnoj upravi, gdje žene zarađuju tri posto manje od muškaraca.

Najveće razlike po radnim pozicijama

Najizraženije razlike u primanjima primijećene su kod carinskih deklaranata (četrdeset jedan posto u korist muškaraca), voditelja objekata i hotela (trideset devet posto) te šefova kuhinja (trideset osam posto). No, postoje i iznimke – žene na pozicijama knjigovođa, medicinskih sestara i revizora zarađuju više od svojih muških kolega. Primjerice, muški knjigovođe imaju četrdeset sedam posto niže plaće od žena, a medicinske sestre čak četrdeset četiri posto više od svojih ženskih kolegica.

Uzroci i moguće promjene

Rodna diskriminacija svakako igra ulogu u ovim razlikama, no nije jedini uzrok. Žene su češće zastupljene u slabije plaćenim sektorima poput trgovine i turizma, a rodiljni dopust i obiteljske obveze usporavaju njihov karijerni napredak. Dodatno, istraživanja pokazuju da žene rjeđe pregovaraju o plaćama, što dugoročno pridonosi produbljivanju jaza.

Unatoč određenim poboljšanjima, podaci jasno pokazuju da je rodna neravnopravnost u plaćama i dalje prisutna. Potrebne su daljnje mjere kako bi se osigurala veća transparentnost i pravednost na tržištu rada.