S 63,4 na 115 tisuća zaposlenih u branši: U 2024. jednostavnije useljavanje ICT stručnjaka iz trećih zemalja

Među 200.000 stranih radnika, koliko ih se očekuje da će ih u Hrvatskoj biti 2024. godine, po prvi se put u većem broju očekuju i programeri. Hrvatska je još 2021. ukinula kvote na uvoz programera, dizajnera korisničkih sučelja i sistemskih administratora. Međutim, zadržala je uvjet da radnu dozvolu, takozvanu plavu kartu, mogu dobiti isključivo državljani trećih zemalja koji imaju adekvatnu diplomu. Plan je da se ta barijera makne.

Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a kaže da plava karta nije riješila administrativne probleme i digitalizirala procese dolaska stranih ICT stručnjaka.

- Iako je riječ o instrumentu kojim se lako izdaje dozvola boravka visokoobrazovanim ljudima, već od iduće godine ICT stručnjacima će se odobravati i ako nemaju diplomu, ali su kroz radno iskustvo dokazali da su ICT profesionalci - kaže Balen.

Pojašnjava da je osnovna ideja plave karte razumijevanje da dolazak nekoga tko ima znanje ili već gotove kvalifikacije, tko želi raditi nešto novo i živjeti u Hrvatskoj, da takva osoba ima veliku želju integrirati se u naše društvo.

- Takva integracija ima višestruku korist za Hrvatsku - naglašava Balen.

Dodaje da je to signal da je Hrvatska zemlja koja prihvaća talente i potiče inovacije, a to su, naglašava, ključni gospodarski pokretači današnjice. EU je plavu kartu predstavila prije dvije godine i koriste je sve članice kako bi stabilizirale tržište rada.

U Hrvatskoj je plan da se radne dozvole u 2024. godini izdaju u roku od 20 do 30 dana. Za određena deficitarna zanimanja, među kojima su i ICT stručnjaci, mogu ih dobiti građani ne-EU država i bez mišljenja HZZ-a, dok poslodavac koji ih traži za radnike ne smije biti osuđivan zbog neisplate plaća i mora već imati barem jednog zaposlenog na neodređeno i puno radno vrijeme zadnjih šest mjeseci.

Dodatno skidanje barijera za ICT dio je državne strategije da se u Hrvatskoj u idućih deset godina ta industrija izjednači u snazi s turizmom, trenutno vodećom granom gospodarstva, koja čini oko 20 posto BDP-a. Financijski, to znači da po Strategiji Digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, država želi udio ICT sektora u BDP-u povećati na 13 posto. Trenutačno je na razini od pet posto. Po pitanju radnika, da bi se ostvario taj cilj, nužno je da se ukupan broj zaposlenih u ICT-u poveća na 8 posto.

- Tu smo trenutačno na svega 3,7 posto. Brojimo 63,4 tisuće zaposlenih ICT stručnjaka u Hrvatskoj, a tu broju neophodno je povećati na 115 tisuća do 2032. godine - kaže Balen.

Tumači da se pod ICT stručnjake smatraju svi koji se bave, među inim, računalnim programiranjem, dizajnom korisničkog sučelja, sistemskom administracijom ili računalnim mrežama, podatkovnom znanosti, strojnim učenjem, kibernetičkom sigurnosti, telekomunikacijama i sklapanjem računalnog hardvera.

- Kada se u obzir uzmu svi parametri, kao što su iseljavanje, demografska struktura zemlje i tempo stvaranja novih kadrova, zaključak je da se značajno povećanje broja ICT stručnjaka može ponajviše realizirati kroz prekvalifikaciju i useljavanje ljudi, dok će broj diplomiranih rasti sporo, a što je rezultat trajanja procesa školovanja, krutosti sustava i značajnog ‘drop outa‘ - kaže Balen.

Predsjednik HUP ICT-a, koji je ujedno i suosnivač Sveučilišta Algebra, ističe da se kroz NPOO pokušava zadržati i studente, ali će rezultati reforme obrazovanja dati rezultate tek kroz 15-20 godina. Pojašnjava da ima mnogo stvari kojima će se trebati baviti, poput činjenice da za ICT studije postoji 6000 upisnih mjesta, a da godišnje diplomira svega 1680 studenata. Dodaje da prakse razvijenih zemalja ukazuju da je useljavanje nužno, jer se prekvalifikacije događaju presporo, a stope umirovljenja postojećih radnika u idućih 5-6 godina značajno će skočiti.

Značajno povećanje broja stranih radnika treba pratiti i njihova integracija u društvo, a to je, smatra Balen, najbolje ako plave karte dobiju oni koji imaju kompetencije te su kroz poznanstva, umrežavanje i prihvaćanje kulture zemlje željni sudjelovati ovdje u svakodnevnom životu.

- Hrvatsko članstvo u EU nam tu može i pomoći, a ne biti samo prijetnja za iseljavanje talenata. Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u tom je smjeru predstavila ‘demografski toolbox‘ koji bi trebao pomoći u rješavanju demografskih problema s kojima se suočava Unija, među kojima je kao jedno od rješenja ponuđeno i useljavanje - zaključuje Balen.