Zvuči kao znanstvena-fantastika, posebno pred ulazak Hrvatske u Eurozonu i iščekivanje recesije, ali jedna od najvećih banaka u Hrvatskoj objavila je da su ovdje jedne od najnižih kamata na kredite u Europskoj Uniji.
Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke u Hrvatskoj kaže da je fiskalna disciplina na domaćem tržištu donijela mnogo pozitivnih učinaka, a kao jedan od ključnih navodi niske kamate.
- Nas se već smatra euro državom. Imamo jednu od najnižih kamata u Europi. Stambeni krediti u Hrvatskoj su još uvijek na razini od 2,5 posto, a u Njemačkoj su oko četiri posto. Kod Mađara i Čeha čak sedam i osam posto - kaže Schoefboeck.
Dodaje da ne očekuje da će kamate na kredite u Hrvatskoj značajnije rasti u idućoj godini. Pojašnjava da je izvjesno da će krediti ovdje biti povoljniji nego drugdje u EU te u SAD-u.
Većina kamata fiksirana
- To ne znači da kamatne stope neće rasti. Mi očekujemo da će rasti, ali će taj rast biti mnogo blaži nego drugdje - pojašnjava Schoefboeck.
Navodi da je jedan od glavnih razloga zašto ne očekuje nagli rast kamata taj što je većina kredita u Hrvatskoj ugovorena s fiksnom kamatnom stopom. Kod gotovinskih kredita, ističe, njih 90 posto je fiksno, a kod stambenih kredita, iako to nije slučaj u cijelosti, većina kredita ima fiksiranu kamatu na razdoblje od idućih pet do deset godina.
- Rezultat je da će zbog visokog udjela fiksiranosti, efekt povoljnih kamatnih stopa ostati dulje vrijeme - kaže Schoefboeck.
Dodao je takve trendove osjeća i Erste banka u Hrvatskoj. Ove godine krediti i građanima i tvrtkama su im porasli za preko 10 posto. Nadalje, loši krediti su na povijesnom minimumu, svega četiri posto, dok je rast depozita veći od 20 posto.
Schoefboeck da to sve nije samo rezultat ulaska u eurozonu već i rast BDP-a od šest posto, rast turizma kao i izdašni iznosi gotovine na računima poduzeća.
Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke kaže da unatoč tome banka očekuje da u 2023. očekuju recesiju.
- Mnogima je bolje nego prije COVID-19 krize. Erste banka je sada na deset posto višoj razini nego 2019., ali tijekom 2022. svi smo osjetili usporavanje tržišta i to se psihološki tumači kao znak recesije - kaže Kovač.
Pojašnjava to pokazuju mjerenja sentimenata potrošača.
- Danas potrošači su manje optimistični nego prije godinu dana. Njihova volja za kupnjom pala je na razine iz početnog šoka prouzročenog COVID-19 pandemijom i zato ćemo u 2023. ponovo pričati o inflaciji - kaže Kovač.
Dodaje da nam se ta riječ vraća nakon dužeg vremena. Već je u studenom 2022. Izmjerena inflacija od 13,5 posto.
Vraća se inflacija
- U 2023. godini očekujemo da će se inflacija u Hrvatskoj kretati između 7 i 7,5 posto i imat će učinak na gospodarstvo, ali opet će ovdje biti bolje nego u mnogim zemljama srednje Europe koje će izvjesno imati dvoznamenkaste stope inflacije tijekom iduće godine - kaže Kovač.
Pojašnjava da je do inflacije u Hrvatskoj došlo zbog normalizacije cijena energije, zatim cijena prehrane te vala prelijevanja tih povećanja na druge branše. Drugih razloga za inflaciju, ističe, nema.
- Tržište rada u Hrvatskoj je na povijesno niskim stopama nezaposlenosti i ako tako ostane izlaz iz recesije, odnosno usporavanja, bit će brži. Zasad nismo vidjeli da je to ostavilo traga na zaposlenosti. S druge strane, rast plaća potencira inflaciju, ali zasad plaće, unatoč rastu, idu prema gore bitno sporije od inflacije - kaže Kovač.
Dodaje da Hrvatska u novu krizu ulazi s velikim kapacitetima. Fiskalno je odgovorna te očekuje 4-5 milijardi eura iz EU fondova u 2023. što će se preliti na javne investicije.
- Generalno, očekujem rast u idućoj godini od 0,5 do jedan posto, a u prvoj polovici 2023. plesat ćemo oko recesije - zaključuje Kovač.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....