Prvi put

Splitska bi regija, riješi li uska grla, Istru mogla zbaciti s turističkog trona

Ne čudi što je baš splitsko-dalmatinski TZ prvi naručio ovakvu studiju
Split
 Bozidar Vukicevic / CROPIX / CROPIX

Splitsko-dalmatinska županija ima sve pretpostavke da dugoročno postane prva turistička regija u Hrvatskoj i raste do 30-ak posto u odnosu na sadašnje rezultate. Naime, i u najposjećenijim mjesecima, srpnju i kolovozu, srednja Dalmacija bez problema može rasti još za pola milijuna noćenja mjesečno, a u predsezoni i posezoni i puno više.

Da bi se to ostvarilo, mora hitno riješiti probleme komunalne i prometne infrastrukture jer upravo oni ograničavaju daljnji rast. Naime, turistički promet koji srednja Dalmacija ostvaruje, već je sada blizu gornje granice izdržljivosti - regija se, naime, približila brojci od 6 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u jednome mjesecu.

Uska grla koja je koče u daljnjem razvoju turizma nedovoljni su cestovni kapaciteti, stanje u vodoopskrbi i opskrbi električnom energijom, premalo parkirališnih mjestima, ali i manjak slobodnog mjesta na plažama.

Trenutne boljke

To su trenutno najveće trenutne boljke u turizmu srednje Dalmacije, koja bi, iako je posljednjih godina u samom vrhu Hrvatske, uz kvalitetne infrastrukturne zahvate imala prostora za rast turističkog prometa do 250.000 turista dnevno, što je 50.000 više nego što ih danas prima. No, s postojećom infrastrukturom dosegnuo se maksimum tog prometa u srpnju i kolovozu.

Najviše je prostora za rast turističkog prometa u predsezoni i posezoni, a u glavnom dijelu sezone moguć je samo u Dalmatinskoj zagori, gdje bi se mogao udvostručiti u odnosu na sadašnje stanje, te na Braču, gdje bi se mogao povećati za 50 posto, dok ostali dijelovi županije mogu podnijeti rast od 30-ak posto, uključujući i grad Split. Makarska bi rivijera u špici sezone mogla rasti najviše 20 posto u odnosu na sadašnji broj noćenja. Naravno, uz velike i žurne infrastrukturne zahvate.

Sve su to zaključci Studije prihvatnog kapaciteta turizma Splitsko-dalmatinske županije, koju je za županijski TZ izradio Institut za turizam Hrvatske, a čiji su rezultati predstavljeni u Županiji, i to u nazočnosti župana Blaženka Bobana, direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića, državnog tajnika za turizam Tončija Glavine i Joška Stelle, direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Prema podacima analize koju je napravio Institut za turizam, sadašnje su mogućnosti županijske infrastrukture prihvat i servisiranje oko 200.000 turista dnevno. Ova je studija prva u Hrvatskoj koja je za jednu veliku turističku regiju pokazala je li gostiju previše ili premalo, koliko može rasti, gdje su granice tolerancije domaćeg stanovništva prema turizmu i što učiniti da se ukupna kvaliteta života popravi zahvaljujući turizmu. Ne čudi da je upravo splitsko-dalmatinski TZ prvi naručio ovakvu studiju jer je u posljednje četiri godine rast broja noćenja u županiji u prosjeku 11 posto godišnje.

Najveći porast noćenja unatrag šest godina zabilježen je u Dalmatinskoj zagori, Splitu i okolnom području. Ipak, ukupne mogućnosti prihvata turista u županiji, osobito na otocima, nisu ni izbliza iskorištene, pa na Braču, Hvaru i Visu na vrhuncu sezone i dalje dolazi upola manje gostiju po stanovniku nego na Rabu, Krku ili Pagu.

Iako su plaže Makarske rivijere zacijelo najljepše na Jadranu, postale su pretijesne. Sada nude oko tri četvorna metra po kupaču, upola manje nego prije nekoliko godina. To je osobito izraženo u Brelima, ali i Trogiru i okolici, ističe Zoran Klarić iz Instituta za turizam.

Tolerancija

Istraživanja i ankete pokazali su da su stanovnici Makarske rivijere najtolerantniji prema turistima, a strpljenje za sve više gube na području Splita, Brača i Visa.

- Indeks iritacije stanovništva pokazuje kako stanovništvo reagira na turizam. Ako više od 20 posto stanovništva izražava negativne stavove prema turistima, to znači da turistički rast moramo zaustaviti dok se ne promijene okolnosti i preduvjeti. Stanovnici moraju osjetiti boljitak od turizma čak i ako se njime ne bave, u vidu komunalnih poboljšanja, boljih cesta, parkova i još mnogo toga, što je zadatak lokalne zajednice - kaže dr. Renata Tomljenović iz Instituta za turizam.

Na Splitskoj rivijeri od Trogira do Omiša svaki treći gost ima pritužbe na prometne gužve, ali i preizgrađenost, loše gospodarenje otpadom i nekontrolirane ispuste otpadnih voda. Na Makarskoj su, pak, najveće ograničenje nedostatak parkirališnih mjesta i vodoopskrba. Otok Brač nema problema s plažama, pa je svakom kupaču na raspolaganju 16 kvadrata prostora, ali je zato u velikom problemu s raspoloživom radnom snagom u turizmu, elektrodistribucijom i vodoopskrbom. Slična ograničenja trpe Vis i Hvar, koji se muči i s nezavršenim kanalizacijskim sustavom.

Dalmatinska zagora jedina je koja ima još puno prostora za rast i razvoj jer je daleko od kapaciteta prihvata koji može podnijeti, ali poput drugih dijelova županije ima infrastrukturne probleme.

- Svrha je studije jasno ukazati na ograničenja koja bi, ne riješe li se u doglednom razdoblju, mogla rezultirati problemima u sezoni. Splitsko-dalmatinska županija se opredijelila za daljnji rast turizma i za to ima sve pretpostavke - objašnjava Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:20