Središnja banka podignula glavnu kamatnu stopu sa 27,25 na čak 40 posto!

Središnja banka Argentine podigla je glavnu kamatnu stopu sa 27,25 na 40 posto ovog tjedna nakon što je njihova valuta peso bila oslabila u odnosu na dolar za 20 posto od početka ove godine.

Nakon reakcija centralne banke, koja je do sada u cilju jačanja valute potrošila pet milijardi dolara iz deviznih rezervi ove godine, peso je ojačao za pet posto i trenutno je na razini od 21,2 dolara, a prije toga se za jedan peso moglo dobiti 22,2 dolara. Pad pesosa je prvo veliko iskušenje za Mauricio Macria, reformističkog predsjednika države koji je vlast osvojio i sloganom kako će Argentinu opet napraviti "normalnom zemljom".

Prema pisanju londonskog Financial Timesa, Macria je, unatoč najavi i provođenju ekonomskih mjera koje smjeraju liberalizaciji ekonomije, i dalje zadržao popularnost kod građana koje je trenutno na razini od 50 posto. Argentina je zadnji put "bankrotirala" 2003., kada nije uspjela isplatiti prispjeli dug od 100 milijardi dolara, a tada je sprovedena i masivna devaluacija pesosa.

Unatoč aktualnim problemima, Nicolas Dujovne, argentinski ministar financija i dalje inzistira na smanjenju deficita državnog proračuna sa 3,2 na 2,7 posto ove godine, tvrdeći kako o tome "nema pregovora", te navodeći da neće popustiti "populističkim pritiscima".

On je istaknuo kako će smanjivanjem deficita Argentina na godišnjoj razini smanjiti javni dug za tri milijarde dolara ove godine, što bi značilo da bi već sada imali osigurano financiranje do 85 posto prispjelog duga u 2018. Argentina je, naime, najjače od svih takozvanih "emerging economies" osjetila još jedan odljev kapitala i investitora, što je dovelo do pada valute, a njihova obveznica koja je bila izdana na 100 godina pala je na 85 posto svoje nominalne vrijednosti (na početku godine je bila na 100 posto svoje nominalne vrijednosti).

Jedan od razloga za bijeg investitora iz EM i Argentine jest i jačanje dolara, zbog čega kapital odlazi iz riskantnijih tržišta EM-a u američke vrijednosne papire koji jačanjem dolara donose ne mnogo veći, ali zato sigurniji prinos na uloženi kapital.

To je scenarij kojoj je već mnogo puta viđen, a prošlog tjedna su zbog toga pali, uz argentinski i meksički peso, i poljska zlota, za više od četiri posto, dok je turska lira pala za više od deset posto ove godine, što jako utječe i na inflaciju u tim državama.