Koliko zarađuju taksisti u Hrvatskoj? Objavljeno kolika je prosječna plaća, evo koja firma ima najveću dobit

Prema analiziranim financijskim izvještajima za 2023. godinu, u djelatnosti taksi prijevoza poslovalo je 1.033 poduzetnika s ukupno 2.114 zaposlenih.

Ukupni prihodi iznosili su 52,7 milijuna eura, dok su rashodi bili nešto viši, 53 milijuna eura, čime je sektor godinu zaključio s neto gubitkom od 532 tisuće eura.

Usporedba s 2022. godinom pokazuje snažan rast aktivnosti: prihodi su porasli za 40,8%, rashodi za 42,1%, dobit razdoblja za 43%, ali je i gubitak razdoblja porastao za čak 67,4%. Iako se broj poduzetnika nije značajno mijenjao, broj zaposlenih narastao je za 64%, što ukazuje na širenje poslovanja, ali i moguće izazove u održivosti.

Najveću dobit ostvarila je osječka tvrtka CAMMEO FRANŠIZA d.o.o., s 550 tisuća eura, dok je najveći gubitak zabilježen u zadarskoj tvrtki PATAGONIA d.o.o., s 230 tisuća eura minusa.

Pad plaća, slabiji izvoz i rast uvoza

Prosječna mjesečna neto plaća u sektoru taksi službi iznosila je 381 euro, što je 12,1% manje nego godinu ranije, te čak 62,9% ispod nacionalnog prosjeka plaće kod poduzetnika, koji iznosi 1.028 eura.

Trgovinski saldo, koji je 2022. bio pozitivan, u 2023. godini prešao je u negativu. Izvoz je pao za 17,5% (na 1,1 milijun eura), dok je uvoz porastao za 106,8%, dosegnuvši 1,5 milijuna eura, što je rezultiralo deficitom od 430 tisuća eura.

Tko dominira tržištem?

Najveće prihode u sektoru ostvarila je upravo CAMMEO FRANŠIZA d.o.o. iz Osijeka, s 5,2 milijuna eura, što čini 9,9% ukupnih prihoda svih taksi poduzeća. MALENICA PRIJEVOZ d.o.o. iz Zagreba drugi je po ukupnim prihodima (3,8 milijuna eura) i zapošljava najviše ljudi u djelatnosti – 142 radnika.

Pet najuspješnijih poduzeća generiralo je 25,3% svih prihoda sektora, što upućuje na relativno visoku koncentraciju tržišta.

Zagreb predvodi po broju tvrtki i prihodima.

Najveća koncentracija taksi poduzetnika je u Gradu Zagrebu – njih 374, gdje su ostvareni i najveći prihodi, ukupno 19,1 milijun eura. Slijede Splitsko-dalmatinska (120), Osječko-baranjska (109) i Zadarska županija (104). Najmanje ih ima u Virovitičko-podravskoj (2), Brodsko-posavskoj (3) i Požeško-slavonskoj županiji (3).

Najveću neto dobit zabilježili su poduzetnici iz Osječko-baranjske županije (608 tisuća eura), dok su Zadrani iskazali najveći ukupni gubitak – 617 tisuća eura.