Alarm MMF-a i središnje banke

Talijanske banke se sve teže nose s cijenom novca, zemlja je na pragu recesije?

Još se samo UniCredit i Intesa Sanpaolo mogu zaduživati na tržištu bez kolaterala
Ilustracija gradilišta i Luigi di Maio u krugu
 Stefano Rellandini / Reuters / Profimedia, Zuma Press - News

Na zabrinjavajući razvoj događaja u Italiji, nakon središnje banke te zemlje, sada je upozorio i MMF, snizivši procjene rasta BDP-a u ovoj godini sa 1 posto na 0,6 posto. Nove tenzije s Europskom komisijom zbog proračuna, objašnjava MMF, mogle bi imati negativne posljedice “na ekonomiju zemlje, cijenu zaduživanja i bankarski sustav”.

“Razlika u prinosima je smanjena u odnosu na rekordnu razinu u listopadu i studenom, ali i dalje je visoka. Nastavak razdoblja s višim prinosima izložit će dodatnom stresu talijanske banke, usporiti ekonomsku aktivnost i pogoršati stanje duga”, navodi MMF.

Iako usporavanje rasta nije mimoišlo ni druge zemlje eurozone, pa i najveću Njemačku ekonomiju, najsporiji rast ove godine imat će Italija. K tome, zemlja ima velik javni dug, od 130 posto BDP-a, i najveći je u EU nakon Grčke, kao i nedovoljno jak financijski sustav. U svojem posljednjem biltenu centralna banka navodi kako je krajem prošle godine BDP dodatno pao u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je zabilježen minus od 0,1 posto.

Tehnički u recesiji

Time je signalizirala da je Italija, tehnički, vjerojatno ušla u recesiju. Za ovu godinu najviše je smanjila očekivanja rasta investicija (sa 2,1 posto na 0,6 posto) te osobne potrošnje. No, zamjenik talijanskog premijera Luigi Di Maio iz populističkog pokreta Pet zvijezda kritizirao je centralnu banku navodeći da često griješi, a indikativnim smatra i vrijeme objave samog izvješća.

Europska komisija također očekuje da će Italija ove i iduće godine imati najsporiji rast među zemljama eurozone. Unatoč tome što je u prosincu postignut dogovor o manjem iznosu proračunskog deficita, populistička vlada ne odustaje od želje da ekonomski rast pogura ekspanzivnijom fiskalnom politikom. Stoga ostaje zabrinutost što će biti u iduće dvije godine i hoće li Italija dodatno otežati stanje, ne samo sebi nego i cijeloj eurozoni.

U travnju će Italija objaviti stabilizacijski program, koji se očekuje s posebnom pozornošću. S druge strane, padne li Italija u recesiju, bit će vrlo teško održati obećanja dana Europskoj komisiji, a banke, koje se još nisu oporavile od loših kredita iz prethodne recesije, također će se naći u nezgodnoj situaciji. Neke od talijanskih banaka već su se suočile s teškoćama financiranja na tržištu i očekuju da će im Europska centralna banka pomoći u osiguravanju oko 55 milijardi eura, koliko će im biti potrebno ove godine.

Skuplja cijena obveznica

Kako navodi Reuters, samo su velike banke, UniCredit i Intesa Sanpaolo (vlasnice dviju hrvatskih banaka), u mogućnosti zaduživati se na tržištu bez kolaterala, odnosno izdavati neosigurane obveznice. Međutim, i one plaćaju visoku cijenu političke nesigurnosti.

UniCredit je, primjerice, treći put u posljednjih godinu dana izdao obveznice, ali sada po skupljoj cijeni. U odnosu na referentne vrijednosne papire, ovaj je put morao platiti 360 baznih bodova više, što je bolje nego što je bilo u prosincu (420), ali daleko od 70 baznih bodova plaćenih prije godinu dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:51