Tempo gospodarskog rasta eurozone potonuo je na najnižu razinu od kraja 2016. godine

Gospodarske aktivnosti u eurozoni porasle su u svibnju najslabijim tempom od kraja 2016. godine, izvijestila je u utorak londonska tvrtka Markit u redovnom mjesečnom istraživanju, uz "dramatično" sumornije izglede u usporedbi sa "sunčanim" prognozama s početka godine.

Indeks menadžera nabave (PMI) za privatni sektor eurozone pao je u svibnju za jedan bod u odnosu na prethodni mjesec, na 54,1 bod, što je njegova najniža vrijednost od studenog 2016. godine.

Time je londonska tvrtka potvrdila početnu procjenu njegove vrijednosti.

Sporiji rast išao je ruku pod ruku sa slabljenjem priljeva novih narudžbi na najnižu razinu u godinu i pol dana, ali i kontinuiranim ograničenjima kapaciteta, vidljivim u gomilanju nerealiziranih poslova, primjećuju u Markitu.

Aktivnosti su posustale i u proizvodnom i u uslužnom sektoru, bilježeći također najslabiji rast u nekih godinu i pol dana.

"Tempo gospodarskog rasta eurozone potonuo je u svibnju na najnižu razinu u godinu i pol dana i sada usporava kontinuirano od siječnja kada je dosegnut vrhunac trenda. To upućuje na zaključak da bi regija mogla zabilježiti najlošije tromjesečje od 2016. godine", konstatira glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

"Pozitivna je pak stvar što je prema izvješćima kompanija njihovo poslovanje poremetio neuobičajeno velik broj praznika u svibnju, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, navodeći na pretpostavku da bi se rast u lipnju mogao oporaviti", dodaje Williamson.

Kombinacija slabijeg rasta proizvodnje, novih narudžbi, nerealiziranih poslova i zapošljavanja upućuje na zaključak da su izgledi za eurozonu manje blistavi nego u prvom tromjesečju, konstatiraju u Markitu, procjenjujući rast u razdoblju od travnja do lipnja na 0,4 do 0,5 posto.

Među vodećim je gospodarstvima Španjolska pokazala najveću otpornost na aktualni trend dok je krizom uzdrmana Italija četvrti mjesec zaredom izvijestila o najslabijem rastu aktivnosti među velikom četvorkom, dodaju.

"Slabiji ekonomski pokazatelji vremenski su se podudarili s naglim jačanjem političke neizvjesnosti a izgledi za eurozonu dramatično su sumorniji u usporedbi sa sunčanom prognozom na početku godine", zaključuje Williamson.