‘To je političko-populističko dodvoravanje obmanutoj javnosti‘

Plastične vrećice nisu zagađivači a njihovom zabranom ugrozit će se oko 2000 radnih mjesta u Hrvatskoj te povećati troškovi života u njoj, apelirali su poduzetnici i znanstvenici okupljeni oko inicijative Hrvatske gospodarske komore za održanje proizvodnje plastičnih vrećica u nas.

Povod za inicijativu HGK iznesenu na današnjem skupu u prostorima zagrebačkom Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, prema riječima Gordane Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj Komore, je nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom kojim se, među ostalim, zabranjuju lagane plastične vrećice.

- Zabrana plastičnih vrećica je političko-populističko dodvoravanje obmanutoj javnosti – komentirao je spomenuti zakonski prijedlog bivši član Društva za plastiku Romeo Deša, ističući kako se u javnosti dugom i vješto osmišljenom propagandom stvorila pogrešna slika kako su plastično vrećice najveća pokora suvremenog čovječanstva. Znanstvene činjenice, ustvrdio je Deša, o načinu proizvodnje, uporabi i utjecaju na okoliš plastičnih vrećica govore upravo suprotno.

Najveća manipulacija

- Polietilenske vrećice o kojima je ovdje riječ, sudjeluju u ukupnom otpadu na globalnoj razini s 0,02 posto, ostavljaju najmanji trag u okolišu, za njihovu proizvodnju troše se zanemarive količine vode i drugih prirodnih resursa, imaju najmanju emisiju stakleničkih plinova a njihovim recikliranjem čuvaju se i sirovina i energija – poručio je Deša. Možda i najveća manipulacija, istaknuo je, u javnoj prezentaciji plastičnih vrećica predstavljaju prizori s odlagališta otpada ili s divljih deponija na kojima dominiraju plastične vrećice. S druge strane, naznačio je, znanstvene činjenice govore da plastične vrećice zauzimaju najmanje prostora na odlagalištima.

- Nitko ne može reći kada ugleda prizor na tisuće odbačenih plastičnih vrećica da to nije problem. Ali zabranom se ništa ne rješava jer je daleko veći problem u onome što se nalazi u vrećicama na odlagalištima, a ne u vrećicama. Uostalom, što će se dogoditi ako se zabrane polietilenske vrećice? Irski primjer gdje su uvedene naknade na plastične vrećice a njihova potrošnja smanjena za 90 posto, pokazao je da nije došlo do smanjenja otpada. U irskim supermarketima Tesca prodaja vrećica za smeće povećana je za 400 posto – naveo je Deša.

Stručnjaci i poduzetnici okupljeni oko spomenute HGK-ove inicijative tvrde da će uvođenje papirnatih i platnenih vrećica u zamjenu za polietilenske rezultirati i većom štetom za okoliš, većom potrošnjom prirodnih resursa i skupljim troškovima života, a, ističu, količina otpada se neće smanjiti. U Hrvatskoj se, navode, platnene vrećice ne proizvode, pa si možemo vrlo realno predočiti koliko će se brodova i šlepera angažirati kako bi se dopremile potrebne količine iz uvoza i kakva je to potencijalna šteta za okoliš.

- Pozivam ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića jer je ekonomist po struci, da nam iznese ekonomsku računicu po kojoj je ova zabrana opravdana, isplativa i potrebna – kazao je stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončić.

2000 izgubljenih radnih mjesta

Kad je u pitanju očekivani odraz zabrane polietilenskih vrećica na pripadajuću industriju, u HGK ističu kako bi takav scenarij mogao dovesti do gašenja tridesetak malih i srednjih tvrtki s oko 800 radnih mjesta i to u regijama kao što su Slavonija i okolica Siska gdje je, ističu, svako radno mjesto dragocjeno. Dio stručnjaka okupljenih oko HGK-ove inicijative procjenjuje kako bi spomenuti efekti na radna mjesta mogli biti i gori te iskazani kroz oko 2000 izgubljenih radnih mjesta i gašenje do 70 tvrtki.

Prijedlog Komore za povlačenje predložene zabrane uporabe polietilenskih vrećica, prema riječima Gordana Pehnec Pavlović, sadrži uvođenje HGK-ova znaka za plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara koje sadrže reciklat.

- Znak bi jamčio ugrađeni udio reciklata u laganim plastičnim vrećicama. Predložili smo Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja pripadajuću metodologiju koja bi omogućila nadležnim tijelima i inspekciji zaštite okoliša kontrolu ugrađene količine reciklata i praćenje sljedivosti materijala – navela je Gordana Pehnec Pavlović. Spomenuti znak bi se dodjeljivao proizvođačima i uvoznicima laganih plastičnih vrećica.

Organizatori današnjeg skupa namjeravali su sučeliti argumente s predstavnicima ekoloških udruga koje su pozvali na skup, ali su se oni, prema riječima Gordane Pehnec Pavlović, ispričali na nedolasku ranije preuzetim obvezama. U HGK-u navode da su na skup zvali predstavnike Zelene akcije, Greenpeacea i Zero Waste Croatia Networka.