Tomislav Škreblin: Pet koraka u budućnost vožnje

Trend u osobnom prometu elektrifikacija je i autonomizacija vozila. U posljednje vrijeme javljaju se prijepori o tome treba li 2035. prihvatiti kao graničnu godinu za ukidanje proizvodnje vozila s konvencionalnim pogonskim agregatima, međutim, ako Europska komisija ostane pri svojem planu da se od 2035. proizvode samo vozila s nultim emisijama, njihov bi se razvoj mogao odviti u pet koraka. O kojih je pet koraka riječ, analizira Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave za tehničke poslove u Centru za vozila Hrvatske.

Foto: Saša Ćetković/

Više električnih i elektrificiranih vozila

Vozila s nultim emisijama sigurno će doprinijeti kvaliteti okoliša, pogotovo ako u budućnosti bude prevladavala električna energija dobivena iz obnovljivih izvora. Kontinuiranim razvojem različitih “kemija” u baterijama i njihovih kapaciteta, omogućit će se pohrana veće količine energije te veća brzina punjenja baterija.

Razvoj električne infrastrukture za punjenje vozila

S povećanjem broja električnih i elektrificiranih vozila raste potražnja za električnom energijom, što će nužno dovesti do porasta proizvodnje prije svega iz obnovljivih izvora. Namirivanje potreba za električnom energijom razvit će se u dva smjera: širenjem i smanjenjem gubitaka u distribucijskim mrežama te gradnjom novih izvora električne energije, prioritetno obnovljivih.

Napredni sustavI za pomoć vozaču

Trend je opremanje vozila naprednim sustavima za pomoć vozaču, čiji je razvoj uvod u autonomna vozila. S vremenom će opremanje vozila u proizvodnji sve većim brojem takvih sustava postati obavezno. Vozačima će se tim sustavima, kao što su praćenje okolnog prometa putem više vrsta senzora, omogućiti manje zamaranje u vožnji te povećanje sigurnosti prometa. Smanjit će se i težina i veličina šteta na vozilima.

Razvoj infrastrukture

Tek će razvojem infrastrukture koja će komunicirati s automobilima opremljenim naprednim sustavima mogućnosti tih sustava biti potpuno iskorištene. Primjerice, komunikacija semafora prema vozilima omogućit će da sva vozila krenu u istom trenutku kad se upali zeleno svjetlo, čime će se povećati propusnost raskrižja, komunikacijom znakova za ograničenje brzine vozila će automatski primati podatak o trenutnom ograničenju na osnovi kojeg će odmah usporiti i nastaviti se kretati tom brzinom... Utjecaj razvoja infrastrukture pomoći će u povećanju propusnosti prometa, praćenju i organizaciji prometa, a što je najvažnije, i boljem snalaženju nadolazećih visokoautomatiziranih vozila.

Suživot autonomnih s konvencionalnim vozilima

S povećanjem broja autonomnih vozila morat će se pronaći rješenje za kvalitetan suživot s konvencionalnim vozilima. Da bi autonomna vozila mogla u potpunosti funkcionirati u prometu, moraju primati informacije od prometne infrastrukture i od ostalih vozila koja sudjeluju u prometu, stoga će i konvencionalna vozila vjerojatno morati biti opremljena nekim vidom komunikacije. Autonomno vozilo tako će znati u kojem smjeru putuje vozilo do njega, kada namjerava skrenuti ili zakočiti i slično, na osnovi čega će moći korigirati svoj način vožnje. Servisiranje i održavanje tih vozila oslanjat će se na kontinuiranu daljinsku dijagnostiku, gdje će se na osnovi dojave o kvaru i nedostatku vlasnika pozvati na servis. Naravno, to će vrijediti za sve dijelove i sklopove koje je moguće tako kontrolirati. Za ostale dijelove i dalje će biti potreban neposredan pristup na tehničkom pregledu ili servisu, bilo vizualno, bilo putem dijagnostike.