Salary Cup

Treba li ograničiti enormne plaće nogometaša? Oni misle da - da, ali ne slažu se svi

Uglavnom, prođe li ova njemačka inicijativa klubovi Bundeslige trebali biti pioniri po pitanju europskog rješenja.
Leo Messi
 NGA-ARG

Njemačka nogometna liga (DFL) razmišlja o uvođenju gornje granice za plaće profesionalnih igrača. Je li to uopće realistično? Stručnjaci kažu da je tema vrlo kompleksna, piše DW.

Njemačka vlada uputila je prijedlog da se uvede generalna gornja granica za plaće u njemačkom profesionalnom nogometu. Iza te inicijative stoji zamjenik predsjednika Njemačkog parlamenta, SPD-ov političar Thomas Oppermann.

Oppermann je zamolio Znanstvenu službu Bundestaga da izradi dvije ekspertize kojima se treba istražiti mogućnost uvođenja gornje granice u europskom nogometu. Zaključak je sljedeći: takozvani „Salary Cup“ je u načelu moguć – i ne krši pravo Europske unije.

Ipak, prema mišljenju Jana F. Ortha, stručnjaka za sportsko pravo na Sveučilištu u Kölnu, ova tema je pravno iznimno kompleksna. Zato predlaže donošenje rješenja za europski, a ne samo njemački nogomet.

„Naime, moguće je samo sveeuropsko rješenje, i to uključivanje UEFA-e, naravno samo ako postoji sportsko-politička volja za uvođenjem Salary Cupa“, kaže.

Inače, model Salary Cupa se već odavno pokazao dobrim u američkom sportu, na primjer u NBA ligi. Tamo se na početku sezone dogovori ukupni proračun koji svaki pojedini klub smije potrošiti na plaće igrača. Definiran je samo „minimalac“, odnosno najniža moguća plaća. Obzirom da je ukupna svota limitirana, time se automatski sprječava da financijski jaki klubovi angažiraju brojne vrhunske igrače.

Sindikat nogometnih igrača VDV uvođenje Salary Cupa po uzoru na SAD ne smatra pretjerano smislenom idejom: „Cijenu definira tržište", rekao je šef VDV-a Ulf Baranowsky listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung":

"Kad se radi o tome kako pozicionirati nogomet da bude spreman bolje reagirati na buduće krize, onda se u prvom redu trebamo pobrinuti oko toga da sami klubovi imaju više temeljnog kapitala, odnosno da se uvedu bolji instrumenti osiguranja od kriza.“ Kadrovski troškovi u ovom trenutku čine samo oko 37 posto proračuna njemačkih profesionalnih klubova, dodaje Baranowsky.

Naime, cijeli niz klubova Bundeslige i 2. lige našao se u problemima nakon izbijanja pandemije. Jedva se spriječilo i prve insolventnosti. Profi-nogomet morao se suočiti s nekoliko ozbiljnih pitanja. Njemački nogometni savez (DFB), Njemačka nogometna liga (DFL, udruženje profesionalnih klubova) i sami klubovi su rekli kako si žele „propisati“ novu filozofiju poslovanja. I ubuduće djelovati s poniznošću i mjerom.

FC Schalke 04 je kao prvi bundesligaški klub uveo gornju granicu za nove ugovore. Ali taj potez se više može zahvaliti činjenici da se klub iz Rurske oblasti našao u financijskom škripcu, odnosno da je Schalkeu bilo potrebno dvoznamenkasto milijunsko jamstvo savezne pokrajine Sjeverna Rajna i Vestfalija kako bi izbjegao stečaj.

Uglavnom, prođe li ova njemačka inicijativa klubovi Bundeslige trebali biti pioniri po pitanju europskog rješenja.

"Mali klubovi mogu preživjeti samo ako veliki klubovi budu etički bolje nastupali", rekao je za ARD: "U Engleskoj i Španjolskoj će sigurno biti otpora gornjoj granici za plaće. Ali njemački glas ima određenu težinu u okviru UEFA-e", smatra Thomas Hoeren sa Sveučilišta u Münsteru.

-->

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:40