Nesrazmjer cijena

U četiri hrvatska grada kvadrat stana skuplji za gotovo 1000 eura od kvadrata kuće

Kao i ranije, kuće su i u kolovozu bile jeftinije, ali i slabije tražene od stanova
Ilustracija
 Nikola Vilic / CROPIX

Prosječne tražene cijene kuća tijekom kolovoza bilježe blagi porast vrijednosti od 0,6 posto. Osim što su u kolovozu bile jeftinije, podaci oglasnika za nekretnine Crozilla.com pokazali su kako su kuće u usporedbi sa stanovima ujedno bile i slabije tražene, a razlika u cijenama u prosjeku je iznosila gotovo 23 posto, prenosi Zadarski list.

Cijena stana najčešće se odnosi na stambeni prostor, dok je u cijenu »kvadrata« kuće, osim samog objekta, obično uključena i okućnica, te eventualno i sve druge građevine smještene na toj parceli.

Opatija, Zagreb, Šibenik i Zadar gradovi su u kojima su tijekom kolovoza zabilježene najveće razlike u cijenama kvadrata kuća i stanova. Za iznos od 643 eura u Šibeniku i 634 eura u Zadru kvadrati kuća bili su jeftiniji od kvadrata stanova. U Šibeniku je cijena kvadratnog metra kuće u prosjeku oglašavana po 1534 eura, a u Zadru 1643 eura.

- Subjektivan stav prodavatelja prema nekretnini može dovesti kupce u zabludu i može raditi na tome da se to povećava, da zapravo napuhujemo taj balon. Onda vlasnici nekretnina, misleći da mogu dobiti te nerealne cijene, sami povisuju te cijene, kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama.

Po prosječnoj traženoj cijeni od 2247 eura za kvadrat oglašavane su kuće u Opatiji, dok su kvadrati tamošnjih stanova bili skuplji za čak 915 eura.

Nemala razlika od 720 eura zabilježena je na cijenama zagrebačkih kvadrata, a prosječna tražena vrijednost kuća iznosila je 1340 eura po metru kvadratnom.

Mala razlika u traženim cijenama kuća i stanova od 91 euro po kvadratu zabilježena je u najskupljem gradu – Dubrovniku, u kojemu se za kvadratni metar kuće u prosjeku tražilo 3687 eura.

Daleko jeftiniji od Dubrovnika, čak preko 66 posto, te ujedno i jedan od povoljnijih gradova za kupnju kuće na moru tijekom kolovoza je bio Senj gdje je cijena kvadrata u prosjeku oglašavana po 1240 eura, dok su tamošnji stanovi bili 367 eura skuplji.

Visoko na cjenovnoj ljestvici drži se i Split u kojem su kuće u prosjeku oglašavane po 2584 eura po kvadratu, a stanovi za 355 eura više.

Razlika u cijeni pretvorena u postotke najizraženija je u Bjelovaru u kojem su stanovi bili preko 40 posto skuplji od kuća. Tek 431 euro po kvadratu oglašavane su kuće, a stanovi 297 eura više.

U kolovozu je najveća potražnja vladala za kućama u Osijeku kojima je prosječna oglašavana cijena iznosila tek 606 eura po kvadratu, što je u usporedbi sa stanovima razlika od 38 posto. U gotovo jednakom su se omjeru kao i osječke cijene razlikovale i one u Varaždinu gdje se za kvadratni metar kuće, s uključenom cijenom okućnice i pripadajućih objekata, tražilo 744 eura.

Niske cijene mogle su se pronaći i u Slavonskom Brodu. Za kvadrat tamošnjih kuća u prosjeku se tražilo 658 eura, a za stanove 155 eura više.

Iznimka u oglašavanim cijenama u kolovozu je bio Poreč u kojem su kuće, za čiji se kvadrat u prosjeku tražilo 1983 eura, bile za tek četiri eura po kvadratu skuplje no stanovi.

Kao i ranije, kuće su i u kolovozu bile jeftinije, ali i slabije tražene od stanova, a najveća potražnja vladala je za onima u Osijeku, Zagrebu, Viru, Zadru i Poreču. Osim domaćih, kuće su na našem području pretraživali i potencijalni strani kupci, a u kolovozu su na oglasniku Crozilla.com bili najbrojniji oni iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Švicarske. Strance su, kao i obično, najviše zanimale kuće na moru, a najveći su interes pokazali za onima u Poreču, zatim Viru, Vodicama, Zadru i Krku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 06:08