Intervju s Antonom Kovačevom

'U idućih 10 godina spremni smo mobilizirati bilijun eura za razvoj čiste energije'

Od 2021. EIB više neće financirati projekte vezane za fosilna goriva, a do 2050. polovica svih ulaganja bit će u projektima koji se bore za zaštitu okoliša
Anton Kovačev, šef Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj
 Davor Pongračić / Cropix

Europska investicijska banka najavila je krajem prošle godine da će nova odluka o prestanku kreditiranja projekata s fosilnim gorivima predstavljati kvantni skok u politici banke. O tome što ona za EIB-ovu politiku kreditiranja konkretno znači, razgovarali smo, između ostalog, s Antonom Kovačevom, voditeljem EIB-ova ureda u Hrvatskoj.

- Odgovornost je jedna od najvažnijih odrednica kada se govori o Europskoj investicijskoj banci, to je ključna sastavnica našeg rada - od našeg pristupa odabiru investicija pa sve do odnosa prema zaštiti okoliša. Naša postignuća jasno dokazuju da smo svih ovih godina rada bili odgovorni prema očuvanju okoliša i stvaranju uvjeta za održivi razvoj europskoga gospodarstva. Za EIB, odgovorno poslovanje odavno podrazumijeva i odgovorno ponašanje prema našem životnom okolišu. Ponosimo se doprinosom koji smo kao banka dali izgradnji održivog modela ekonomskog razvitka, kako u Europi tako i diljem svijeta. No, za zaustavljanje klimatskih promjena danas je potrebno učiniti znatno više. Želja nam je spriječiti rast prosječne temperature na Zemlji za dva Celzijeva stupnja. Možda se to čini kao malen rast, ali evo samo jednog primjera što to znači. Posljednji put kada je temperatura na Zemlji pala za dva stupnja, imali smo ledeno doba i pola Europe bilo je pokriveno ledom.

Nova politika kreditiranja projekata u području energetike odražava EIB-ovu želju da nastavi tradiciju odgovornog ponašanja prema okolišu i značajno pojača svoje aktivnosti kako bismo svijet sačuvali od negativnih posljedica klimatskih promjena. Zbog toga se od sljedeće godine više neće financirati energetski projekti vezani za fosilna goriva, a do 2050. polovica svih naših ulaganja trebala bi biti u projektima koji se bore za zaštitu okoliša.

Dakle, EIB će pojačati ulaganja u zelenu energiju?

- Pojačat ćemo financiranje inovativnih projekata za razvoj čiste energije, podizanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Za to smo u sljedećih deset godina spremni mobilizirati bilijun eura - to je tisuću milijardi eura investicija kako bi europsko i svjetsko gospodarstvo postalo održivo. Ova će promjena biti posebno teška za pojedine regije unutar EU čija su gospodarstva ovisnija o proizvodnji i upotrebi fosilnih goriva. Stoga će za te regije skrbiti poseban Fond za pravednu tranziciju, preko kojeg će se osigurati dodatna sredstva kako bi prijelaz na ugljično neutralnu Europu do 2050. bio što bezbolniji.

Koje mogućnosti vidite u poticanju ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj?

- Mogućnosti se nalaze u okviru jednog bilijuna eura koje sam spomenuo, a koje EIB namjerava mobilizirati do 2030. godine. Pozivam domaća poduzeća, javni i privatni sektor u Hrvatskoj, neka ovu priliku shvate ozbiljno i odmah krenu pripremati projekte. Ove se investicije neće raspoređivati po nekakvom ključu, nego će se sredstva usmjeravati prema kvaliteti projekata, kako EIB i sada radi. Vrijednost projekata procjenjivat će se prije svega po inovativnosti i učinkovitosti u zaštiti okoliša. Mogućnosti su, dakle, ograničene jedino brzinom i sposobnošću hrvatskog javnog i privatnog sektora u stvaranju kvalitetnih projekata. Bilo da se radi o energiji vjetra, vode ili Sunca ili financiranju pronalazaka u oblasti energetike, prelasku na energetski održive modele poslovanja, povećanju energetske učinkovitosti gradova i poduzeća ili o financiranju kružne ekonomije, EIB će biti na raspolaganju kako za financijsku, tako i za savjetodavnu pomoć u pripremi projekata.

EIB je dosad u Hrvatskoj financirao, izravno ili preko svojih partnera, niz projekata usmjerenih na zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena, od vjetroelektrana i kogeneracijskih postrojenja do projekata energetske učinkovitosti zgrada i javne rasvjete. Nedavno sam posjetio najvećeg hrvatskog proizvođača solarnih ploča, varaždinski Solvis, koji ima pripremljen projekt gradnje nove proizvodne hale za proširenje proizvodnje solarnih ploča, ali i gradnju dviju solarnih elektrana. Posebnost u Solvisovu poslovanju je razvojna služba koja je stvorila niz vlastitih proizvoda te činjenica da izvoz u zapadnoeuropske zemlje čini oko 70 posto njegove ukupne proizvodnje. Ovo je dobar primjer i za druge proizvođače opreme za obnovljive izvore energije - neka pokrenu svoje razvojne projekte i povežu se s privatnim i javnim ulagačima jer će u sljedećem razdoblju za njih biti puno posla i u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Hoćete li nastaviti raditi i na poticanju ulaganja u ostale sektore u Hrvatskoj?

- Sigurno ćemo nastaviti. Naša posvećenost bržem gospodarskom i socijalnom razvitku Hrvatske nije nikako dovedena u pitanje našom novom ulogom klimatske banke EU. Novom energetskom politikom EIB-a ona je značajno ojačana. Podrška pronalazačima, malim i srednjim poduzećima, infrastrukturnim projektima i razvoju gospodarskog i ljudskog kapitala u Hrvatskoj te ključnim sektorima hrvatskoga gospodarstva kao što su turizam, industrija i poljoprivreda EIB-u ostaje prioritet.

U oblikovanje nove energetske odluke EIB je uključio industrijske subjekte, civilno društvo, javne institucije i širu javnost, stoga se uvažavaju i projekti koji doprinose decentraliziranoj proizvodnji energije i njezinu skladištenju. Koliko će taj aspekt biti bitan u budućem radu EIB-a?

- Svi smo se mi dužni brinuti za budućnost našeg planeta. Stoga je EIB u postupak donošenja nove energetske politike uključio sve relevantne čimbenike u Europi. U stvaranje naše nove energetske politike htjeli smo uključiti što više ljudi i to je postalo jednom od njezinih najvećih moći. Pitali smo najširi mogući krug zainteresiranih za mišljenje i prijedloge i zahvaljujući tome uspjeli smo stvoriti energetsku politiku koja nudi kvalitetne odgovore na brojne izazove u borbi protiv klimatskih promjena. Taj se način pokazao koristan ne samo za EIB nego i za poslovni svijet, javni i nevladin sektor. Slobodno mogu reći da je to postao model po kojem će EIB, kao banka Europske unije, ubuduće propitivati javnost pri izradi svojih strateških dokumenata.

Kakvi su bili rezultati EIB-a u Hrvatskoj za 2019.?

- Ovo je prava prilika najave posjeta našeg potpredsjednika Darija Scannapieca, koji uskoro dolazi u Hrvatsku predstaviti naša godišnja postignuća. Radujem se unaprijed predstavljanju EIB-ova prošlogodišnjeg rada jer imamo puno razloga za zadovoljstvo.

Samo jedan primjer - tijekom prošlog posjeta potpredsjednika Scannapieca potpisali smo ugovor o financiranju nove klinike za majku i dijete u KBC-u Rijeka. To je početak stvaranja moderne bolnice u Rijeci na jednome mjestu jer je bolnica dosad radila na nekoliko lokacija diljem grada, od kojih su neke udaljene i desetak kilometara jedna od druge. Ovaj projekt toliko je važan da ga i ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. sci. Davor Štimac, i riječki tisak nazivaju povijesnim. Gradnja je već u tijeku i sve nas u EIB-u jako veseli jer će olakšati život oko 600.000 ljudi u tri županije usmjerene na riječki KBC. To je za mene jedan od najljepših EIB-ovih rezultata u 2019. Osim toga, naša je suradnja s HBOR-om proteklih godina omogućila hrvatskom gospodarstvu stvaranje izvora financiranja koje dosad nismo imali, čime smo unaprijedili naš financijski sustav. Dva od tri venture capital fonda koja rade u Hrvatskoj danas, pokrenuta su uz pomoć EIB-a, točnije člana EIB grupe, Europskog investicijskog fonda (EIF). Jedan od njih prvi je hrvatski venture capital fond. S HBOR-om, a u okviru našeg programa ELENA, radimo i na jačanju njihovih kapaciteta u poticanju povećanja energetske učinkovitosti javnog i privatnog sektora. U nizu projekata koje je EIB financirao u Hrvatskoj, ali i nizu onih koji se financiraju iz fondova EU, sudjelovalo je tehničko-savjetodavno tijelo JASPERS i EIAH, savjetodavni centar za ulaganja, posebno osnovan kao podrška provedbi Plana ulaganja za Europu. Uz sve to, lani smo s uredom Europske komisije u Zagrebu organizirali i konferenciju Invest EU, na koju smo pozvali velike domaće i strane poduzetnike te im predstavili EIB-ove načine financiranja, posebno kroz Plan ulaganja za Europu, ali i kroz druge programe i poticaje koje ulagačima pruža Europska komisija.

Koji su planovi za ovu godinu?

- Prije svega, u 2020. želimo pojačati financiranje privatnih ulaganja, kako domaćih gospodarstvenika tako i stranih ulagača. Posebno želimo potaknuti strane investitore na ulaganje u hrvatsku industriju; primjerice, sve diplomate u Hrvatskoj želimo upoznati s EIB-ovim mogućnostima financiranja te smo im na raspolaganju za razgovore s potencijalnim investitorima. U travnju ove godine organiziramo konferenciju posvećenu Zelenom planu Europske komisije i novoj ulozi EIB-a kao klimatske banke EU. Ovom konferencijom želimo potaknuti sve proizvođače opreme za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena na dodatna ulaganja u svoje proizvodne kapacitete, ali i predstaviti sve mogućnosti financiranja investitorima u projekte zaštite okoliša. Prethodno sam već spomenuo posjet Solvisu, ali posjetio sam nedavno i Tehnix, najvećeg proizvođača opreme za razvrstavanje i gospodarenje otpadom. Već su mi najavili ulaganje u nove proizvodne pogone i namjeru za natjecanje i u Hrvatskoj i u drugim državama EU za poslove zbrinjavanja otpada. Naime, Tehnix već ima nekoliko tvornica i u inozemstvu.

Nema razloga da u planiranju investicija skrivamo ambicije

Što poduzetnici mogu očekivati od nastavka Junckerova plana.?

- Mogu očekivati značajnu podršku za razvojne projekte, posebno za nove proizvode i pronalaske te za sva ulaganja koja potiču zapošljavanje, izvoz i održivi razvoj gospodarstva. Uz to, posebnu skrb svih ovih programa Europske unije i EIB-a imat će projekti s komponentom zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena. EIB će uskoro ispuniti glavnu zadaću Junckerova plana, ulaganje 500 milijardi eura u europsko gospodarstvo, a od Plana je izravnu korist imalo više od milijun malih i srednjih poduzeća. U Hrvatskoj je EIB investirao 284 milijuna eura kroz Junckerov plan, što je privuklo dodatnih 1,13 milijardi eura iz drugih izvora. Taj je rezultat dobar u usporedbi s drugim članicama EU, ali mogao je biti i bolji da se tako radilo od samog početka. ve mogućnosti koje im taj okvir nudi.

”Italija je prvak u privlačenju sredstava Junckerova plana sa 11,2 milijardi eura koje su pokrenule 4,36 miijardia eura dodatnih ulaganja. Mađarska je sa 788 milijuna EIB-ovih investicija pokrenula 4,36 milijardi dodatnih ulaganja. Ove brojke navodim samo kao primjer koliko ambiciozno možemo razmišljati.”

I tu će, kao i kod fonda za borbu protiv klimatskih promjena, presudna biti kvaliteta projekata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 04:51