Ludo dobra i razuzdana potrošnja ili utjecaj inflacije? Tom upitnom rečenicom opisuje se dilema koja proizlazi iz zadnjih zbirnih podataka Porezne uprave Ministarstva financija o ukupnom iznosu te broju fiskalnih računa otkako su uvedene fiskalne blagajne 2015. godine tj. otkako se vode te statistike. Nema nikakve dileme da je s ukupnim iznosom fiskalnih računa od 61,24 milijardi kuna srpanj 2022. oborio apsolutni rekord. Ako pogledamo srpanj 2021. vidjet ćemo da je tada iznos izdanih fiskalnih računa dosegao 48,85 milijardi kuna. Razlika od 12,39 milijardi (+20 posto) doista je enormna.
Značajnu razliku u iznosima fiskalnih računa možemo primijetiti i u odnosu na također jako dobri turistički srpanj 2019. kada je ukupno izdano 45,77 milijardi kuna fiskalnih računa. Srpanj 2022. po iznosima fiskalnih računa uvjerljivo je bolji nego i bilo koji kolovoz sve od 2015. godine, a jednostavni uvid u Excel tablice Ministarstva financija otkriva kako su ukupni iznosi fiskalnih računa u kolovozu u pravilu bili nešto viši nego u srpnju jer je kolovoz tradicionalno vrhunac hrvatskih turističkih prihoda.
Apsolutni rekord fiskalnih računa u srpnju 2022. - Ispod je grafikon koji smo pripremili temeljem povijesnih podataka Ministarstva financija iz Excel tablice; grafikon pokazuje uvjerljivost rasta iznosa izdanih fiskalnih računa u 2022. godine
Iz grafikona iznad razvidno je koliko uvjerljivo srpanj 2022. godine iznosom fiskalnih računa strši iznad svih drugih srpnjeva od početka 2015.. Međutim, otvara se pitanje koliki dio tako uvjerljivog rasta iznosa fiskalnih računa treba pripisati rastu cijena. Naime, iako u srpnju 2022. godine bilježimo vrlo visoki broj izdanih fiskalnih računa, rast samog broja računa nije tako visok kao što je rast iznosa fiskalnih računa. U srpnju 2022. izdano je 527,7 milijuna fiskalnih računa što je 42 milijuna (oko +8 posto) više nego u srpnju 2021. Ako iznos fiskalnih računa raste brže od broja fiskalnih računa, može se zaključiti kako se značajni dio te razlike može pripisati inflaciji tj. trendu rasta cijena. Međutim, inflacija objašnjava samo jedan (manji) dio zanosnog rasta iznosa fiskalnih računa. Gruba procjena, dakle, govori ipak o robusnoj potrošnji tijekom srpnja, što govori da građani i kompanije nemaju strah od neizvjesnosti (geopolitičke napetosti, energetske krize, neizvjesnosti, očekivane recesije….). Treba pričekati detaljniju raščlambu ekonomista.
Rast broja fiskalnih računa nije toliko uvjerljiv kao rast iznosa fiskalnih računa - ispod je grafikon koji smo napravili koristeći povijesne podatke iz Excel tablica Ministarstva financija o kretanju izdanog broja fiskalnih računa 2015.-2022.
Hrvatska ekonomija spada u onu grupu europskih gospodarstava koje uživaju u rezultatima još jedne dobre turističke sezone.
Ako pogledamo tri statističke kategorije koje reflektiraju dobru turističku sezoni - Trgovinu na malo hranom i pićima, Smještaj, te Pripremu i usluživanje hrane i pića - možemo primijetiti visoki rast. U srpnju 2022. kod Pripreme i usluživanja hrane i pića zabilježen je iznos od 3,76 milijardi kuna fiskalnih računa, a u srpnju 2021. iznos od ‘samo‘ 2,58 milijardi. Tih 2,58 milijardi bile su ranije nadmašene jedino u kolovozima 2018. i 2021., koji su tradicionalno bolji od srpnja. Možemo li u kolovozu 2022. očekivati novi fascinantni statistički rekord, poput ovoga iz srpnja 2022.? Vjerojatno, ako se nastavi ovaj trend.
Za razliku od Hrvatske, svi vodeći poslovni mediji jučer su izvijestili o najvećem statističkom kolapsu maloprodaje u Njemačkoj od 1994. godine. Prema najsvježijim dostupnim podacima njemačkih statističara, maloprodaja je u Njemačkoj pala u lipnju na godišnjoj razini 8,8 posto, i to u realnim vrijednostima. To je najveći pad otkako se vode takve statistike, i osjetno je veći nego što su to očekivali ekonomisti. Široka anketa među ekonomistima koju je proveo Reuters predviđala je 8-postotni pad.
Već su krenuli zluradi komentari koji donose zaključke kako je Njemačka padajuća industrijska velesila. No, čini se da je malo preuranjeno za takve zaključke jer je sasvim moguće da su njemački potrošači i kompanije opreznije prirode nego oni u južnim članicama EU.
Ispod je jedan od karakterističnih komentara njemačkih ekonomskih nevolja nakon objave podatka o padu maloprodaje – stručni dio javnosti podsjetio je i na iznenadno produbljivanje dramatičnog minusa trgovinske bilance Njemačke (prvi put u ožujku dogodilo im se da su na negativnom teritoriju)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....