Dan inženjera Hrvatske

Urbanim planiranjem gradovi mogu postati ‘‘pametni‘‘ i otporniji na nove izazove i klimatske promjene

Zastarjeli prostorni planovi ne pružaju adekvatne odgovore na nove izazove društvenog i prostornog razvoja

Zdravko Jurčec

 CROPIX

Uloga prostornog planiranja kontinuirano slabi od osamostaljenja Hrvatske te znatan dio prostora izgrađenih u zadnja tri desetljeća nema obilježja održivosti, sklada, funkcionalnosti ni elementarne ljepote. Zastarjeli prostorni planovi ne pružaju više adekvatne odgovore na nove izazove društvenog i prostornog razvoja, poručio je dipl.ing.arh. Nikša Božić na ovogodišnjem Danu inženjera Hrvatske.

Donošenjem Zakona o prostornom uređenju još 2013. uvedena je reforma sustava prostornog uređenja, koja nije zaživjela do danas te od donošenja zakona nije donesen nijedan plan u najavljenom, a nikad postavljenom novom sustavu odnosno generaciji prostornih planova. Stoga pripadnici planerske struke, upozorio je Božić, kontinuirano traže izmjene zakonodavnog okvira, kako bi se osigurao učinkovitiji sustav prostornog planiranja na najmanje pet prostornih razina u sustavu tzv. pravedne podjele zemljišta prema vlasničkoj strukturi, adekvatan društveni razvoj te osiguranje željene vrsnoće sveukupnog okoliša.

‘‘U godini u kojoj obilježavamo 145 godina od osnivanja tada kluba, a danas Hrvatskog inženjerskog saveza, naša je pozornost usmjerena prema prostoru kao nacionalnom dobru, koje zahtijeva posebnu obazrivost u korištenju i planiranju razvoja, čemu se na žalost ne pristupa na sustavan način. Na arhitektonskoj i urbanističkoj struci je i odgovornost i zadaća njegove zaštite i unapređenja‘‘, istakao je dipl.ing.građ. Zdravko Jurčec, predsjednik HIS-a na Danu inženjera Hrvatske u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) u suradnji s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ).

Četvrta tehnološka revolucija donosi donedavno neviđena dostignuća za koja još ne znamo kako daleko i kojom brzinom će se razvijati u pozitivnom ili ponekad i u negativnom smislu, istaknuo je prof.dr.sc. Vladimir Andročec, član Uprave HATZ-a.

Primjeri dobre prakse ukazuju na važnost praćenja dinamike te razvijanja urbane fleksibilnosti te prilagodbe modela urbanog planiranja kako bi se gradove učinili ‘‘pametnima‘‘, humanijima i otpornijima na nove izazove i klimatske promjene i naravno inkluzivno kvalitetnijim prostorima za život. Među nekim od ključnih aspekata za postizanje održivog prostornog razvoja izdvajaju se urbana obnova i preobrazba brownfield područja, umrežavanje plavih i zelenih površina, posebice kod upijanja viška oborinskih voda, uspostavljanje sustava pristupačnih i sigurnih javnih prostora, osiguravanje jednakosti i priuštivog stanovanja, unapređenje održive mobilnosti, ostvarivanje energetske učinkovitosti, poticanje participacije i naglašavanje urbanog identiteta.

Obalni gradovi počinju razvijati sustave zaštite od plavljenja uslijed porasta morske razine, koji predstavljaju i izazov i priliku. Kod nas se na tome počelo raditi na području Šibenika i Kaštela. Na planerskoj struci, ali i društvu u cjelini, leži odgovornost da ova načela u našim gradovima postanu standard, a ne iznimka, zaključila je prof.dr.sc. Sanja Gašparović, govoreći o gradovima budućnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:04