BUDUĆNOST TRGOVINE I LOGISTIKE

UTIL: Zakon o trgovini je diskriminatoran i ne štiti radnike

Sektor koji nosi 20 posto BDP-a pod pritiskom je inflacije, neradne nedjelje i nedostatka zaposlenih

1. kongres trgovine i logistike

 Damir Krajac/Cropix

Brojni pritisci, među kojima su zabrana rada nedjeljom, nedostatak radne snage, pad kupovne moći, rastuća inflacija i rast cijena energenata, udar su na sektor trgovine, koja je najveći sektorski poslodavac s gotovo 15 posto zaposlenih u privatnom sektoru i nosi 20 posto BDP-a. Istaknuli su to sudionici prvog kongresa "Koja je budućnost trgovine i logistike" u organizaciji Udruge trgovine i logistike (UTIL).

Pune proračun

"Trgovina i logistika su jedni od najbitnijih sektora u društvu. Činjenica je da je svima nama u interesu imati očuvanu kupovnu moć, očuvan sektor i stabilnost, da je i državi vrlo bitno očuvati nas kao sektor, s jedne strane jer smo veliki poslodavac, a s druge strane jer smo veliki generator punjenja proračuna, koji se predominantno puni iz PDV-a", istaknuo je Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike.

image

Denis Čupić

Damir Krajac/Cropix

Ekonomski analitičar Velimir Šonje ocijenio je da u prvoj polovici godine nitko nije ekonomski bolje prošao od Hrvatske. Jedan od razloga zašto je Hrvatska prošla bolje od ostatka EU jest i mali udjel industrije u BDP-u države, čime je ostala izolirana od ekonomske krize koji se upravo zbiva u Njemačkoj.

image

Velimir Šonje

Damir Krajac/Cropix

"Velika potrošnja turista, Vladine mjere i ciklusi investicija još su neki razlozi koji su Hrvatsku spasili od recesije. Ali, prijetnja od recesije, koja se zahuktava na Zapadu, nije nešto što će proći samo od sebe", poručio je Šonje, koji tvrdi da nema jedno viđenje bliže budućnosti, već je za kraj godine i početak sljedeće razvio tri scenarija.

Nije nenajavljena

Onaj najizgledniji jest puzeća recesija. Ona može trajati duže vrijeme, ali je blaga. Šanse da se taj scenarij ostvari su 50 posto. Oko 30 posto šansi daje scenariju u kojem će recesija biti snažna, a najmanje vjeruje u scenarij u kojem bi se stvari mogle riješiti same od sebe. To bi značilo da će tržište spasiti rast potrošnje građana Njemačke. No, Šonje u njemačke konzumente nema puno vjere.

Andrej Grubišić smatra da inflacija nije došla nenajavljeno.

"Trebamo učiti iz ekonomske povijesti. Uzroke ove recesije, jasno, treba tražiti u nesretnom ratu u Ukrajini, kao i pucanju dostavnih lanaca. No, jednako tako i u likvidnosti i pretjeranoj količini tiskanog novca", poručio je Grubišić na kongresu trgovine i logistike.

Grubišić nije niti pobornik Zakona o trgovini, koji predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine.

"Treba pustiti svakoga da ide za svojim ekonomskim interesom. A država je tu da osigura pravila igre", poručio je Grubišić.

image

Andrej Grubišić

Damir Krajac/Cropix

Male trgovine i obrti

Domaće trgovce i predstavnike logističkog sektora u Hrvatskoj, moglo se čuti na kongresu, uvelike brine to što, kako tvrde, "zakon nije isti za sve". Vjeruju da javnost nema dobro mišljenje o trgovcima. To žele promijeniti.

"Zakon o trgovini je diskriminatoran prema sektoru trgovine i pritom uopće ne štiti radnika. U zadnje vrijeme Vlada se upliće u slobodnu tržišnu utakmicu. Apsurdno je govoriti da nije bilo temelja za rast cijena kada znamo koliko su nam visoki bili ulazni troškovi", poručila je Ana Babić, dopredsjednica Udruge trgovine i logistike.

image

Ana Babić

Damir Krajac/Cropix

Babić smatra da država mikromenadžira trgovce.

"Nedjeljom nam nije samo zabranjena prodaja, već nam je zabranjeno i održavanje trgovine. Jedan član naše udruge rekao mi je da su otpustili 17 posto djelatnika jer im više nisu potrebni. Veliki lanci nisu u opasnosti, nego male trgovine i obrti koji najviše svog posla obavljaju vikendom", dodala je.

S time se složio i Adolf Cvanciger, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.

"Zakonodavac je male trgovce stavio u isti koš kao i velike. U komori vjerujemo u iste mogućnosti za sve, a to znači da ne mogu isti zakoni vrijediti za male obiteljske trgovine i velike trgovce", rekao je Cvanciger.

Veliki trgovci trebali bi imati manje problema s implementacijom Zakona o trgovini. No, ni oni nisu zadovoljni.

"Što je veća tvrtka, sve je procese lakše provesti. Snažnija je infrastruktura. No, zakonodavstvo je zabranu prodaje u trgovini izjednačilo sa zabranom rada cijele trgovine. To je problem. Friška salata koja se bere u četvrtak tako sada tek u ponedjeljak može na police trgovine", otkrio je Tomislav Bagić, član Uprave Konzum plusa.

Sniženje ograničeno

Aktualno pitanje zamrznutih cijena Stjepan Roglić, član savjeta Udruge trgovine i logistike, pojasnio je detaljnije: "Dobavljači su ti koji imaju svoj prostor, slično kao i maloprodaja, a s druge strane proizvođači, ako ne mogu dobiti cijenu koju su planirali, mogu samo ograničeno vrijeme isporučivati po sniženoj cijeni. Općenito, državna ili zakonska regulativa djelomično može korigirati nabavnu cijenu, međutim dugoročno to sigurno ne može donijeti do učinka koji smo svi zamislili".

image

Stjepan Roglić

Damir Krajac/Cropix

Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe, kao glavne trendove u sektoru naveo je i okrupnjavanje logističkih operatera i njihove specijalizacije.

"Ne vjerujem da će roboti uskoro raditi u skladištima. Takvi roboti su danas izuzetno skupi i oni ne mogu još zamijeniti naše radnike", rekao je Roglić i najavio kako će se Orbico sljedeće godine useliti u logistički centar Zdenčina.

Država bi trebala prepoznati logistiku kao strateški sektor

Država bi trebala prepoznati logistiku kao strateški sektor jer imamo mnoge prednosti zbog dobrog geostrateškog položaja - zemlja smo na Mediteranu, a opet blizu centralne Europe. Cijene energenata kod nas rastu, ali manje nego na zapadu, a i dobivanje građevinskih dozvola je jednostavnije i kraće. Jednako smo udaljeni od Münchena kao i neki poljski gradovi, a željeznički promet dobro funkcionira za prijevoz roba. Preostaje samo iskoristiti te prednosti kako bismo privukli investicije i zadržali radnu snagu, a logistički parkovi su budućnost. Glavni su to zaključci panela "Logistika: jučer, danas, sutra" koji se održao u sklopu konferencije.

Stjepan Roglić iz Orbico grupe Hrvatsku smatra "najkompliciranijom državom u Europi po logistici". Tehnologija, priključenje Europskoj uniji i povećanje znanja pozitivni su trendovi u posljednjih deset godina, ali više cijene energenata i nedostatak radne snage "vuku na drugu stranu". Prostora za napredak ima.

- Softvere i umjetnu inteligenciju možemo koristiti da bismo povećali svoju efikasnost. Inovativni proizvodi, koji se koriste u Kini i Americi, trenutačno su nam teško priuštivi pa očekujem da će kod nas doći tek za pet do deset godina - kaže Roglić.

U Hrvatskoj su problem slaba razvijenost logističkih kanala i infrastrukture, a niti zanimanje nije toliko atraktivno.

- Sve manje mladih želi raditi poslove u koje spada logistika. I u zapadnim je zemljama tako, ali zbog boljeg životnog standarda lakše pronalaze radnike - rekao je Denis Čupić.

Moramo prihvatiti, dodaje, da ćemo u sljedećih 15 godina biti ovisni o migracijama pa je važno privući kvalificiranu radnu snagu koja želi ostati u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 12:07