Veliki projekt bivšeg direktora u Agrokoru: Priprema gradnju treće najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, poznata i lokacija

U sjeni medijski eksponiranijih velikih energetskih investicija kod nas, tvrtka Dubica energija sa sjedištem u Čazmi razvija projekt sunčane elektrane pokraj Hrvatske Dubice u Sisačko-moslavačkoj županiji instalirane snage 117,7 megavata, što je čini trećom najvećom solarnom elektranom na našem tržištu.

Najveće planirane sunčane elektrane kod nas su, podsjetimo, Promina španjolske Acciona Energije, instalirane snage 150 megavata, i SE Obrovac Sinjski, investitora Aureus Solis, kapaciteta 130 megavata.

PROČITAJTE VIŠE Njemačka poludjela za solarima na balkonima: ‘Uzmete četiri panela za 799 eura, odnesete kući i postavite u roku od pola sata‘

- Za projekt SE Hrvatska Dubica ishođeno je energetsko odobrenje te se trenutno nalazi u postupku pribavljanja potrebnih dozvola i suglasnosti - navode iz tvrtke Dubica energija i dodaju da je njihov projekt ‘u početnoj fazi razvoja, pa ne mogu davati bilo kakve daljnje informacije i komentare‘. Prema rješenju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za SE Hrvatska Dubica o pokretanju postupka procjene utjecaja gradnje elektrane na okoliš, ukupna površina elektrane i pripadajuće infrastrukture je 121,7 hektara, predviđena je gradnja 20 izmjenjivača, internih transformatorskih stanica napona 33 kilovata i transformatorske stanice Hrvatska Dubica.

Priključak na elektroenergetsku mrežu planiran je na postojeći dalekovod Međurić - Prijedor gradnjom transformatorske stanice Hrvatska Dubica, navodi se u spomenutom rješenju Ministarstva, kojim je otvorena javna rasprava o gradnji sunčane elektrane. Nakon provedene javne rasprave i ako Dubica energija ishodi procjenu utjecaja na okoliš i rješenje o prihvatljivosti za okoliš, investitoru slijedi pribavljanje lokacijske i građevinske dozvole.

Menadžerska karijera

Osnivač je i direktor Dubica energije, prema podacima Financijske agencije, Tomislav Kitonić, koji se nakon menadžerske karijere u Ledu, gdje je bio predsjednik Uprave od 2008. do 2014., i još nekim tvrtkama tadašnjeg Agrokora posvetio vlastitim poslovnim projektima u stočarstvu, bioplinskim postrojenjima i obnovljivim izvorima energije. Kitonić je bio i član nadzornih odbora koprivničke Podravke i crikveničkog hotelskog poduzeća Jadran.

Tomislav Kitonić (lijevo)

Damir Krajac/cropix/Cropix

Uz Accionu, Aureus Solis i Dubica energiju, trenutno najveću sunčanu elektranu razvija državna tvrtka Hrvatska elektroprivreda, a riječ je o projektu Korlat, instalirane snage 99 megavata. Slijedi investicija tvrtke Solar Energy u Oroslavju u Hrvatskom zagorju, instalirane snage 90 megavata.

Među većim projektima solara prema zacrtanoj instaliranoj snazi su, među ostalim, elektrana austrijskog Conex Investa u Martinskoj Vesi pokraj Siska, snage 60 megavata, SE Ljutine investitora RP Global, snage 50 megavata, projekt Brežane Lekeničke od 40 megavata investitora Statkrafta iz Norveške, koji je, uzgred budi rečeno, najavio prodaju svojih projekata u Hrvatskoj, solarni park Katuni snage 35 megavata u investiciji Maceria energije i SE Proložac u vlasništvu VSB Obnovljive energije Hrvatske, instalirane snage 12,5 megavata.

Enormni rast

Spomenuti najveći projekti sunčanih elektrana ukupno će raspolagati s 785 megavata instalirane snage, što je više nego respektabilna brojka kada se zna da je početkom prošle godine ukupna snaga domaćih ‘solara‘ priključenih na mrežu iznosila 462 megavata. Potonji pokazatelj za solare, podsjetimo, još krajem 2022. jedva je prelazio 200 megavata.

Prema podacima Energetskog instituta "Hrvoje Požar" (EIHP), kapaciteti domaćih sunčanih elektrana trebali bi 2030. dosegnuti čak 2382 megavata. Gledajući taj cilj, ne čude velika ulaganja u ovu vrstu "obnovljivaca", imajući pritom u vidu i očekivane prodaje i preuzimanja projekata na domaćem tržištu.

Naime, više velikih igrača na našem i tržištima u okružju najavili su za ovu i iduće godine opsežno širenje portfelja "obnovljivaca" i ulaganjima i preuzimanjima. Riječ je, među ostalima, o HEP-u i Jadranskom naftovodu, varaždinskom Solvisu, mađarskom Alteu u suvlasništvu MOL Grupe i austrijskom RP Globalu, koji će investirati u suradnji s francuskom Mirovom. Kada su u pitanju iznosi najavljenih investicija, Acciona će, primjerice, u SE Promina uložiti 110 milijuna eura, RP Global i Mirova uložit će 480 milijuna eura, a Alteo 2,5 milijarde eura, s tim da se u slučaju RP Globala, Mirove i Altea ne radi o investicijama samo u Hrvatsku i isključivo u "solare" nego i u druge države i "obnovljivce".