Novi razvoj

Veliki uzlet Wall Streeta, lira opet počela padati, SAD uvodi nove sankcije Turskoj?

I na europskim burzama cijene dionica u četvrtak su solidno porasle
Turska lira, Recep Tayyip Erdogan i mjenjačnica u Turskoj
 Osman Orsal / Kayhan Ozer/Presidential palace / Reuters / Profimedia, Kyodo

Turska lira dosegnula je ranije u petak na deviznim tržištima tečaj od 5,815 lira za dolar, oporavivši se za 25 posto u odnosu na ponedjeljak, kad je bila na rekordno niskih 7,24 lire za dolar. Podršku takvom oporavku tečaju turske lire dalo je obećanje Katara da će investirati 15 milijardi dolara u Tursku.

Međutim, kasnije tijekom dana turska valuta oslabila je na 5,86 lira za dolar, dok su investitori 'probavljali' američko upozorenje Turskoj da može očekivati nove gospodarske sankcije ako ne oslobodi američkog pastora Andrewa Brunsona.

Lira je od početka godine potonula 35 posto prema dolaru zbog pogoršanja odnosa dviju NATO saveznica, ali i zabrinutosti investitora oko utjecaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana na monetarnu politiku zemlje.

Američki ministar trgovine Steven Mnuchin kazao je Trumpu na sjednici vlade u četvrtak da su sankcije spremne ako Brunson, koji u Turskoj čeka suđenje zbog terorizma, ne bude oslobođen. Trump je kasnije 'tweetnuo' da SAD "neće ništa plaćati" za Brunsonovo puštanje, no "odrezat ćemo Turskoj!" Brunsona je nazvao "velikim patriotskim taocem". Turski dužnosnici navode da je taj slučaj u ingerenciji sudova.

Najnovije američke izjave uslijedile su nakon što je turski ministar financija Berat Albayrak, Erdoganov zet, dao uvjeravanja investitorima u četvrtak da će zemlja izaći snažnija iz ove valutne krize te inzistirao da su turske banke zdrave i da će prebroditi krizu.

Rast na Wall Streetu

Njujorški Dow Jones indeks u četvrtak je ostvario najveći dnevni skok u zadnja četiri mjeseca, a i ostali najvažniji indeksi na Wall Streetu solidno su ojačali, dok investitorima daju krila solidne zarade kompanija i smanjivanje zabrinutosti oko trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.

Njujorški Dow Jones porastao je 396,32 boda ili 1,58 posto, na 25.558 bodova, dok je S&P 500 indeks ojačao 0,79 posto, na 2.840 bodova, a tehnološki Nasdaq 0,42 posto, na 7.806 bodova. Svih 11 dioničkih sektora ostvarilo je dobitke, a najviše telekomunikacijski i potrošački.

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak da će kineska delegacija sudjelovati u idućoj rundi trgovinskih pregovora s američkom stranom u Washingtonu krajem kolovoza.

Posljednja runda trgovinskih razgovora između dvije gospodarske sile održana je početkom lipnja. Iako tijekom prethodnih runda razgovora nije bio postignut neki veći napredak, Bijela kuća je 3. kolovoza priopćila da je SAD otvoren za daljnje razgovore s Kinom o tome kako riješiti trgovinske napetosti.

Popuštanje trgovinskih napetosti podiglo je cijene dionica senzitivnih na carine, poput industrijskih kompanija Boeinga i Caterpillara, čije su cijene porasle 4,3 odnosno 3,2 posto. U prosjeku su cijene dionica industrijskih kompanija ojačale 1,2 posto.

Veliki skok Walmarta

Najveća pojedinačna dionica bila je dionica Walmarta, poskupjevši 9,3 posto, nakon što je taj najveći svjetski trgovački lanac izvijestio o dobiti iznad očekivanja i rastu prodaje po najvećoj stopi u proteklom desetljeću.

„Tržište dobiva poticaj od poznatih kompanija koje objavljuju pristojne zarade, poput Walmarta. No, mislim da ono također pokazuje svoju šizofrenu prirodu u smislu kratkoročnih promjena usko povezanih s trgovinskim ratovima i pregovorima, posebice kad je u pitanju Kina”, ističe Chuck Carlson, izvršni dužnosnik pri Horizon Investment Servicesu.

Sezona objava poslovnih rezultata za drugo ovogodišnje tromjesečje polako jenjava. Od 500 kompanija čije su dionice sadržane u S&P indeksu, dosad je njih 463 izvijestilo o dobiti, pri čemu je njih 79,3 posto premašilo očekivanja analitičara.

I na europskim burzama cijene dionica u četvrtak su solidno porasle, pri čemu je londonski Ftse indeks završio trgovanje u plusu od 0,78 posto, na 7.556 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,6 posto, na 12.237 bodova, a pariški CAC za 0,83 posto, na 5.349 bodova.

Oporavak azijskih burzi

Na azijskim burzama u petak najvažniji indeksi ostvaruju blage dobitke, i dalje na krilima popuštanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih bio je oko 6,30 sati u plusu 0,5 posto. Ojačao je i tokijski Nikkei, za 0,46 posto, na 22.293 boda.

Vijest da će kineska delegacija, predvođena zamjenikom ministra trgovine Wangom Shouwenom sudjelovati u idućoj rundi trgovinskih pregovora s američkom stranom u Washingtonu krajem kolovoza pomogla je poboljšanju investitorskog raspoloženja.

Ipak, utjecaj te vijesti mogao bi biti kratkog vijeka, smatraju analitičari, jer sastanak na tako niskoj razini vjerojatno neće biti dovoljan da se riješe trgovinski nesporazumi između dviju gospodarskih sila.

U međuvremenu, gospodarski savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow upozorio je Peking da ne podcjenjuje odlučnost američkog predsjednika Donalda Trumpa da zahtijeva promjene kineskih gospodarskih politika. I zaista, kineska dionička tržišta teško da su bila impresionirana tom viješću.

Šangajski burzovni indeks u petak je ojačao skromnih 0,16 posto, nakon što je u četvrtak potonuo 0,66 posto, te je svega 0,03 boda iznad najniže razine u zadnje dvije i pol godine.

Oslabio juan

I dok je MSCI indeks svjetskih dionica u četvrtak ojačao 0,63 posto, ostvarivši najveći dobitak u proteklih mjesec dana, MSCI indeks dionica tržišta u nastajanju završio je na najnižoj razini u zadnjih 13 mjeseci. Slabost na tržištima tržišta u nastajanju dijelom je posljedica i pada tamošnjih valuta, nakon što je turska lira potonula ovog mjeseca na rekordno nisku razinu zbog zbrinutosti oko diplomatskih nesuglasica između Ankare i Washingtona.

Kineski juan, pak, blago je oslabio u petak, nakon što je u četvrtak, zahvaljujući najavi američko-kineskih trgovinskih razgovora, porastao 1,2 posto. Jutros se njime trguje po tečaju od 6,8794 juana za dolar, što je 0,25 posto manje nego u četvrtak, no iznad najniže razine u 19 mjeseci od 6,9587 juana, koju je dotaknuo u srijedu.

„Zbog valutne krize u Turskoj, investitori povlače svoj kapital s tržišta u nastajanju na razvijena tržišta. No, ako pogledate dugoročne izglede, SAD bi mogao biti pogođen produljenim trgovinskim napetostima. S obzirom da bi američki predsjednik mogao loše proći na svojim prvim izborima sredinom mandata (za Kongres u studenome), mogao bi nakon tih izbora više poduzeti oko trgovinskih pitanja”, smatra Shuji Shirota, strateg pri HSBC Securitiestu u Tokiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:48