Čista energija kao prilika

Više od polovice hrvatskih tvrtki krenulo u zelenu tranziciju

Istraživanje Hrvatske gospodarske komore i Apsolona pokazalo da su menadžeri i direktori drastično promjenili mišljenje: postavili su solare na krovove, paze koliko troše energenata, ...
 Luka Gerlanc/Cropix

Više od 60 posto domaćih tvrtki zelenu tranziciju percipira izrazito pozitivno ili pozitivno, pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) i konzultantske tvrtke Apsolon provedeno na uzorku od 165 tvrtki.

- Posljednje istovrsno istraživanje iz 2021. pokazalo je da više od 60 posto tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku, no nova analiza je pokazala da se svijest poduzetnika drastično promijenila - ističu u HGK. Skreću pozornost i na podatak da je u ovogodišnjem istraživanju o spremnosti domaćeg gospodarstva za zelenu tranziciju 52,5 posto ispitanika izjavilo da je već počelo sa zelenom tranzicijom, što je, napominju, vidljiv pomak u odnosu na prethodno istraživanje, kada je samo 27,1 posto ispitanika izjavilo da je započelo s pripremama za zelenu tranziciju.

- U odnosu na istraživanje iz 2021. može se primijetiti značajan pozitivan pomak u percepciji zelene tranzicije, budući da danas više od 60 posto ispitanika zelenu tranziciju percipira izrazito pozitivno ili pozitivno, a 2021. to je činilo nula posto ispitanika. Ono što se nije značajno promijenilo u odnosu na 2021. godinu su glavni razlozi zašto se još nije krenulo s aktivnostima iz područja zelene tranzicije, pri čemu je tri četvrtine ispitanika istaknulo visoke troškove ulaganja - komentiraju u Komori.

Ulazni troškovi

Osim visokih troškova ulaganja, prema istome izvoru, istraživanje je kao najveće prepreke provedbi zelene tranzicije u domaćem gospodarstvu utvrdilo administrativne poteškoće, zakonodavni okvir i dostupnost tehnoloških rješenja. Među ispitanicima koji su ukazali na troškove ulaganja kao glavnu prepreku zelenoj tranziciji njih gotovo 71 posto izjasnilo se da nemaju vlastitih izvora financiranja, 60 posto ispitanika nema pristupa fondovima Europske unije za zelenu tranziciju, a 13 posto nije u mogućnosti osigurati instrumente osiguranja kreditiranja.

Komentirajući promjene u stavu domaćih tvrtki prema zelenoj tranziciji u odnosu na prethodno istraživanje, menadžerica Odjela za energetsku tranziciju i održivi razvoj u Apsolonu Iva Vrankić podsjeća, među ostalim, da su se u protekle dvije godine dogodile geopolitička nestabilnost izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i nagli oporavak potražnje za energijom nakon dvogodišnje pandemije koronavirusa.

- Sve je snažniji pritisak na ispunjavanje postavljenih ciljeva dugoročne održivosti kroz značajnu promjenu cijena energenata. Sve nabrojeno utjecalo je prvenstveno na gospodarsku strukturu, industrijsku i energetsku politiku, ali i tokove kapitala. Ipak, ono što pokazuju i sami rezultati ovogodišnje studije, dolazi i do promjene svijesti, te poduzetnici sve više percipiraju zelenu tranziciju kao priliku i sve su spremniji ulagati u održivije poslovanje - navodi Iva Vrankić.

Promjena svjesti

Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava ističe kako u prilog ocjeni da je došlo do promjene svijesti u domaćim tvrtkama o važnosti zelene tranzicije ide i podatak o broju tvrtku koje su ispunile ESG rating HGK.

- HGK je razvio ESG rating za mjerenje održivih praksi, a do sada ga je ispunilo gotovo 400 tvrtki. U HGK nastavljamo kroz edukacije, konferencije i zagovaranje regulative te izvora financiranja pružati stručnu i kvalitetnu pomoć tvrtkama na tom zelenom putu - napominje Tamara Kelava. Ona podsjeća da Europa u početku nije pokazala dovoljno jedinstva u smislu provedbe Europskog zelenog plana, posebice, dodaje, što se tiče uvoza energije.

- Nakon svih globalnih izazova u proteklom razdoblju usvojili smo lekciju. Na teži način, ali smo je usvojili. Brojke analize vrlo zorno pokazuju da su i naše tvrtke shvatile razliku između troška zelene tranzicije, koji nije zanemariv, ali koji je i dalje puno manji od cijene koju poslije skupo plaćamo - zaključuje naša sugovornica iz HGK.

image

Tamara Kelava, HGK

image

Iva Vrankić

Powered by HGK

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:07