ZONA GREDELJ

Vizija budućnosti: Pogledajte u što bi se mogao pretvoriti zapušteni prostor u centru Zagreba

Gredelj je prilika da se stvore novi poslovni, stambeni i javni sadržaji u blizini centra, poručuju iz EBRD-a

Piše:

Korana Sutlić

Objavljeno: 22. travanj 2021. 12:31

Zona Gredelj danas i renderi revitalizacije zone

Screenshot: Youtube: 3lhd

Gredelj je veliko područje nekadašnje industrije u srcu Zagreba iza Glavnog kolodvora, veće površinom od Trga bana Jelačića od čak 45 hektara, koje je napušteno i zapušteno, iako ima nevjerojatan potencijal razvoja. To bi trebalo biti mjesto za brojne nove javne i komercijalne sadržaje, za stanovanje i urede, kulturu, sa zelenim površina i vrtovima, a ponajviše mjesto koje bi u prometnom smislu donijelo donekle olakšanje gradu.

O obnovi lokacije bivše tvornice Gredelj raspravlja se gotovo tri desetljeća, a međunarodno priznati stručnjaci za arhitekturu, nekretnine i gradnju su na inicijativu EBRD-a ponudili rješenje kakvo su već uspješno implementirali gradovi poput Beča, Osla i Züricha. Studija revitalizacije zone Gredelj u Zagrebu premijerno je danas prikazana na Europskoj konferenciji o arhitektonskim politikama REUSE ARCHITECTURE.

Timski su radili stručnjaci iz različitih područja: konzultanti PwC Advisory, arhitekti studija 3LHD, Colliers International i odvjetničko društvo MS Partners. Studija se nadovezuje na prethodne studije.

O tome smo razgovarali s Markom Dabrovićem, arhitektom i jednim od osnivača studija 3LHD (studija koji nas je nedavno iznenadio i drugim videom, onim o projektu Kampus Rimac).

Što bi značila realizacija, odnosno razvoj tog projekta Gredelj u ovom specifičnom trenutku za Zagreb?

- Zagreb i njegovi građani trebaju vratiti povjerenje u to da je danas moguće planirati i provesti urbanu regeneraciju u samom centru grada. Urbanizam treba maknuti iz sfere slučaja i pretvoriti u jednu od najvažnijih društvenih djelatnosti. Prostor u gradovima je naša najvrednija imovina koja ovisi samo o načinu upotrebe i društvenom konsenzusu. Na prostoru bivše industrijske zone veličine dvije jezgre Dubrovnika treba stvoriti prostor za građane svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa - odgovara Dabrović.

Najveća vrijednost europskih gradova je, dodaje, tzv. urban mix gdje su na jednome mjestu zastupljene sve tipologije i javni prostor je jako živ jer ga različiti korisnici koriste tijekom 24 sata. Takvo društveno odgovorno i socijalno osviješteno planiranje vodi do boljeg promišljanja prostora, na dobrobit svih građana.

- Zagreb, primjerice, nema socijalne stanove kakvi su u Beču ili Zürichu standard, a ovo je prava lokacija za realizaciju takve ponude za mlade. Na taj bi se način u centar grada privukla mlada populacija. Grad se treba prestati širiti i razvijati po periferiji, u ovoj zoni postoji sva infrastruktura, mreža tramvaja, bolnice, škole, vrtići, svi preduvjeti za kvalitetan i ugodan život i rad - ističe.

Zašto je studiju 3LHD i studiju Cie važan ovaj projekt? Što vi to vidite, a drugi ne vide?

- Puno je slojeva uključeno u ovu studiju i puno je stručnjaka sudjelovalo u njezinoj izradi. Cie i 3LHD su samo jedan dio. Tu su i stručni suradnici iz PWC-ja, Colliersa, IGH, HDC-ja i M & S-a. Europska banka za obnovu i razvoj prepoznala je potencijal lokacije i značaj te je naručila izradu studije isplativosti revitalizacije zone. U obuhvatu te zone se nalazi mnogo zanimljivih i izazovnih tema: integracija grada, denivelacija pruge, nove parkovne i pješačke površine, obnova od potresa, zaštita industrijske baštine, nova zgrada HNK, nova tržnica, škole, fakulteti, preseljenje Autobusnog kolodvora i spajanje sa željezničkim. Osim kolegama iz struke, rad na zoni bit će zanimljiva prilika i potencijalnim investitorima poput hrvatskih mirovinskih fondova - objašnjava.

Zanimalo nas je i može li se ta zona realizirati u fazama. Koliko je moguće da nešto od toga vidimo u idućih pet godina?

- Plan je napravljen upravo tako da bi se omogućila fazna realizacija. Na primjer, zona južno uz Branimirovu ulicu od glavne pošte pa sve do Držićeve ulice može se početi realizirati odmah. HŽ na tom prostoru nema nikakvih važnih infrastrukturnih objekata. Samo u toj zoni može se sagraditi sedam zgrada dimenzije pošte, što je odličan početak razvoja lokacije. Za početak realizacije na toj lokaciji nije potrebno ništa više od političke odluke - ističe Dabrović.

A što je glavna prepreka takvom projektu?

- Stvaranje konzorcija koji bi mogao upravljati takvim projektom vjerojatno će biti prvi izazov. Velika je prednost što na prostoru 90 posto zemljišta pripada Gradu Zagrebu i državi. Ta dva osnovna dionika trebaju pokazati zrelost i stvoriti zajedničko poduzeće koje će upravljati razvojem cijele zone. Takva praksa postoji u svim europskim gradovima gdje su željeznica i pošta suvlasnici imovine zajedno s gradom. Zemlja se u tim gradovima nije dijelila prema parcelama i vlasništvu, nego je stavljena u zajedničku vrijednost prema postocima vlasništva. Tako sređenu imovinu lako je infrastrukturno opremiti i staviti u funkciju - kaže Dabrović.

Središnja tema ove konferencije bila je će održivi urbani razvoj i urbana obnova, usmjereni na različite aspekte korištenja, odnosno ponovnog korištenja urbanog tkiva. - ističe Dabrović.

EBRD: Urbana revitalizacija zone Gredelj mogla bi privući ulaganja od 1,6 mlrd eura

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u četvrtak da podupire inicijativu urbane revitalizacije zone Gredelj, ističući da bi taj projekt u idućih 15 godina mogao privući ulaganja od 1,6 milijardi eura, kao i deset do 15 tisuća radnih mjesta u novim poslovnim jedinicama na lokaciji.

Zona Gredelj se nalazi u samom središtu Zagreba, između Paromlina i Glavnog kolodvora i udaljena je 15 minuta hoda od središnjeg gradskog Trga bana Jelačića, a sustavnim planiranjem zona Gredelj bi mogla postati integralni dio gradske jezgre, navedeno je u priopćenju.

Kako su kazali iz EBRD-a, na temelju studije izrađene nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine, predlažu revitalizaciju nekadašnje industrijske zone Gredelj koja bi tako postala novi dio gradske jezgre i prometni centar s integriranim kulturnim dobrima.

Gredelj je prilika da se stvore novi poslovni, stambeni i javni sadržaji u blizini centra, a Grad i država dobili bi priliku konsolidirati imovinu i institucije smještene po cijelom Donjem gradu na jednoj lokaciji, istaknuli su iz banke.

Projekt koji se razmatra u sklopu nekadašnje industrijske zone Gredelj obuhvaćao bi površinu od 45 hektara te bi uz nove stambene kapacitete ujedno riješio i jedan od najvećih urbanističkih problema grada Zagreba - prometnu nepovezanost sjevera i juga, istoka i zapada, naveli su iz EBRD-a, dodajući da bi zbog manjka ponude novogradnje u centru, ključni pokretač razvoja zone Gredelj bila izgradnja novih stambenih jedinica.

"Studija pokazuje kako bi urbana regeneracija zone Gredelj mogla u idućih 15 godina privući ulaganja u iznosu od 1,6 milijardi eura, pridonijeti porastu BDP-a Zagreba za tri posto (prije oporezivanja) te potencijalno u završnoj fazi projekta privući deset do 15 tisuća radnih mjesta u novim poslovnim jedinicama na lokaciji"; istaknuli su iz EBRD-a.

Iz banke su podsjetili da su do danas u Hrvatsku uložili oko četiri milijarde eura, a da svojim partnerima, investitorima i graditeljima iz privatnog sektora mogu ponuditi razne oblike financiranja koji bi komplementarno pratili i ulaganja u javnu infrastrukturu, bilo od strane vlade ili iz fondova EU-a.

Glavne komponente plana urbane revitalizacije mogu se kvalificirati za financiranje bespovratnim sredstvima i zajmovima EU-a koji su dostupni u okviru instrumenta oporavka EU sljedeće generacije i Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027., napomenuli su iz EBRD-a te dodali da bi oni omogućili bespovratna sredstva tehničke pomoći za procese pripreme projekta i javnu nabavu.

Iz EBRD-a su poručili i da Zagreb nije jedini grad u Hrvatskoj koji ta banka podupire u njihovim nastojanjima rješavanja neoptimalnih obrazaca gradnje i korištenja zemljišta, kreiranju profitabilne imovine i gospodarskih poticaja te pretvaranju napuštenih gradskih zona u uspješne, zelene i visoko kvalitetne lokacije.

Tako podsjećaju da su financirali izradu masterplan studije za područje Istočne obale i Kopilice u Splitu, analizu strateških mogućnosti urbane regeneracije nekoliko lokacija u Puli, kao i pripremu integrirane razvojne strategije za bivšu industrijsku zonu Batižele u Šibeniku.

Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Victoria Zinchuk u izjavi koja se prenosi u priopćenju je rekla da je kombinacija covid-19 pandemije i dva jaka potresa u 2020. godini ostavila dubok trag na Hrvatsku.

"Sada je vrijeme da se krene naprijed i pokrenu planovi koji će "otključati" sve potencijale koje Hrvatska ima. Naš prijedlog za revitalizaciju grada Zagreba jasno ilustrira što slogan "build back better" može značiti u stvarnom životu", ustvrdila je Zinchuk.

Poručila je i da diljem Hrvatske vide mogućnosti za stratešku komercijalizaciju napuštenih zona u gradovima, pri čemu se potpora može mobilizirati na više načina, pa tako i u obliku osiguravanja bespovratnih sredstava, kao i samim konkretnim radom na strukturiranju takvih inicijativa.

"Svjedočimo mnogim uspješnim primjerima takvog pristupa u drugim zemljama i uvjereni smo da Hrvatska ima volju i potencijal slijediti taj put", rekla je Zinchuk. (Hina)

Vezane vijesti