Vlada RH zasad ne želi otkriti hoće li iskoristiti pravo prvokupa za APIS

Ode li APIS IT u prodaju onako kako je planirano zagrebačkim gradskim proračunom za 2022. koji je predložio gradonačelnik Tomislav Tomašević, kupac će mu, prema svemu sudeći, biti država. Kao suvlasnik s udjelom od 51 posto, Vlada ima pravo prvokupa.

Država je, k tome, već proglasila APIS IT tvrtkom od strateškog značenja jer se na njezinim IT sustavima obračunava porez za sve građane i tvrtke u Hrvatskoj. Usto, APIS IT vrti i sustav fiskalizacije, obrađuje izborne rezultate, na njegovoj je infrastrukturi državni računalni oblak koji koriste sva ministarstva i državna tijela, a tamo je smješten i sustav e-Građani.

Znakovito je što u Banskim dvorima na naš izravni upit hoće li Vlada iskoristiti pravo prvokupa odgovora zasad nema.

Podijeljeni u branši

U branši se nagađa da je to samo taktiziranje jer Grad Zagreb je najavio u prijedlogu proračuna za iduću godinu da bi za svojih 49 posto vlasništva rado želio utržiti 350 milijuna kuna. Upravo je cijena, uz dakako politička nadmudrivanja, glavni razlog zbog kojeg Vlada posljednjih deset godina nije zaključila tu kupnju iako su aktualni premijer Andrej Plenković i bivši gradonačelnik Milan Bandić o tome čak uspjeli postići načelni dogovor.

U međuvremenu su procjene vrijednosti APIS-a, djelomično potaknute i rastom cijele IT industrije, išle samo gore. Lani je bivša gradska vlast povisila cijenu za 43 posto. Grad je tako za svoj udio, umjesto 284,2 milijuna kuna, počeo tražiti rekordnih 405,9 milijuna kuna. Prijedlog nove vlasti od 350 milijuna u tom je smislu umjereniji.

Analitičari su podijeljeni oko toga koji bi bio optimalan idući korak.Marko Rakar, jedan od najglasnijih kritičara rada državnih IT tvrtki, kaže da bi Grad novac za APIS, ako mu ga netko nudi,trebao uzeti.

Samo jedan klijent

- APIS IT ima samo jednog klijenta, a to je država, što znači da ona određuje sve, tako da je za Grad to dobar potez, ali je pitanje zašto je država zainteresirana za kupnju ostatka tvrtke, čije usluge kupuje takoreći samo ona. To baš nema tržišne logike - kaže Rakar.

Navodi da je APIS od svih državnih IT tvrtki najfokusiraniji. - Ali država ni na APIS, a ni na druge svoje IT tvrtke ne vrši pritisak da budu modernije i jeftinije, a bez tog pritiska nema ni potrebe u njima da se promijene nabolje - upozorava. Prema mišljenju ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, nema logike da država bude vlasnik bilo koje IT tvrtke.

- Danas kad vidimo da IT tvrtke idu na burzu, logičnije je pitanje može li i APIS IT ići sličnim putem, ali on nije tržišno orijentiran i ima jednog kupca. Dakle, u svojem poslovnom modelu nema dovoljno elemenata za izlazak na tržište kapitala - kaže Novotny. To ne znači da se javne IT tvrtke ne mogu privatizirati i zadržati usluge koje država treba, tumači. - Poslove vezane uz izbore umjesto APIS-a može raditi i neko posebno povjerenstvo - zaključuje Novotny.